Ipak, nije svejedno šta se nađe na tanjiru čim ustanemo. Namirnice koje biramo ujutru mogu da utiču na varenje, rad crijeva i ravnotežu crijevne mikrobiote, zbog čega stručnjaci savjetuju da prvi obrok bude pažljivo osmišljen i nutritivno bogat.
Gastroenterolog dr Saurabh Sethi, koji se usavršavao na univerzitetima AIIMS, Harvard i Stanford, u objavi od 24. juna izdvojio je kombinaciju namirnica koju preporučuje za doručak, posebno zbog njihovog povoljnog uticaja na zdravlje crijeva. Prema njegovim riječima, postoji jednostavna alternativa zaslađenim pahuljicama i industrijskim žitaricama koja može da obezbijedi vlakna, probiotike i zdrave masti.
Najbolji doručak za zdravlje crijeva prema gastroenterologu
Govoreći o namirnicama koje bi trebalo češće da se nađu na jutarnjem jelovniku, dr Sethi je poručio: „Preskočite zaslađene žitarice. Probajte ovo umjesto njih.“
Njegov predlog zasniva se na nekoliko lako dostupnih sastojaka koji se međusobno dopunjuju, a mogu da doprinesu boljem varenju, dužem osjećaju sitosti i očuvanju ravnoteže crijevne mikrobiote.
Ovsene pahuljice, čia sjemenke i jogurt
Osnovu ovog doručka čine ovsene pahuljice, čia sjemenke i jogurt. Ova kombinacija obezbjeđuje različite hranljive materije koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja digestivnog sistema.
Ovsene pahuljice bogate su rastvorljivim vlaknima, među kojima se posebno izdvaja beta-glukan, koji doprinosi normalnom radu crijeva. Čia sjemenke dodatno povećavaju sadržaj vlakana i obezbjeđuju omega-3 masne kiseline, dok jogurt, ukoliko sadrži žive bakterijske kulture, može da bude izvor probiotika.
Upravo spoj ovih sastojaka čini doručak koji može da podrži zdravlje crijevne mikrobiote i doprinese urednijem varenju.
Banana ili borovnice
Sljedeći korak je dodavanje nekoliko kriški banane ili šake borovnica. Obje namirnice obogaćuju obrok vlaknima, vitaminima i biljnim jedinjenjima koja imaju povoljan uticaj na organizam.
Borovnice su posebno poznate po sadržaju polifenola, prirodnih biljnih jedinjenja koja se nalaze u voću, povrću, žitaricama i različitim napicima. Istraživanja ukazuju na to da ishrana bogata polifenolima može da doprinese zaštiti organizma i smanjenju rizika od pojedinih hroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularna oboljenja i dijabetes.
Banana je, s druge strane, dobar izvor vlakana i može da doprinese raznovrsnosti crijevne mikrobiote.
Orasi ili sjemenke bundeve
Za završni dodatak dr Sethi predlaže mljevene orahe ili sjemenke bundeve. Ove namirnice obezbjeđuju zdrave masti, biljne proteine i minerale, među kojima se izdvaja cink.
Orasi su poznati po sadržaju nezasićenih masnih kiselina, dok su sjemenke bundeve dobar izvor cinka, magnezijuma i drugih važnih mikronutrijenata. Njihovim dodavanjem doručak postaje hranljiviji, a zahvaljujući kombinaciji vlakana, proteina i masti može da pruži i duži osjećaj sitosti.
Prema preporuci gastroenterologa, ovakav obrok može da bude dobar izbor za početak dana jer obezbjeđuje hranljive materije koje podržavaju crijevnu mikrobiotu i pomažu da se glad ne javi brzo nakon doručka.
Koje namirnice bi trebalo izbjegavati za doručak?
Pored namirnica koje preporučuje, dr Sethi je izdvojio i one koje ne smatra dobrim izborom za prvi obrok u danu. Njegov savjet je da se izbjegavaju:
-
Proteinske pločice sa velikom količinom dodatog šećera.
-
Zaslađeni jogurti koji često sadrže nepotrebne količine šećera.
-
Industrijske žitarice koje se reklamiraju kao bogate vlaknima, ali imaju mnogo dodatog šećera i malo stvarnih nutritivnih vrijednosti.
To ne znači da ove namirnice treba potpuno izbaciti iz ishrane, već da je važno pažljivo čitati deklaracije i birati proizvode sa jednostavnijim sastavom, više vlakana i manje dodatog šećera.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za stručni medicinski savjet. Osobe koje imaju digestivne tegobe ili određena zdravstvena stanja trebalo bi da se o promjenama u ishrani posavjetuju sa ljekarom.
(Stil)
Komentari (0)