Najčešći uzročnik streptokokne angine je bakterija Streptococcus pyogenes, odnosno streptokok grupe A.

Infekcija se može javiti u svim uzrastima, ali je posebno česta kod djece školskog uzrasta i adolescenata.

Bolest najčešće počinje iznenadnim bolom u grlu, koji može biti praćen povišenom tjelesnom temperaturom i otežanim gutanjem.

Među karakterističnim simptomima su uvećani i crveni krajnici, bolni limfni čvorovi na vratu, a ponekad i bijele ili žućkaste naslage na krajnicima.

Ipak, nije svaka gnojna upala grla izazvana streptokokom, niti svaka streptokokna infekcija mora biti praćena vidljivim gnojnim naslagama.

Slične tegobe mogu izazvati i virusi, zbog čega je za odgovarajuće liječenje važno utvrditi uzrok infekcije.

Streptokokna angina prvenstveno se prenosi kapljičnim putem, odnosno tokom kašljanja, kijanja i bliskog kontakta sa zaraženom osobom.

Do prenosa može doći i kontaktom sa pljuvačkom ili sekretom oboljelog, kao i dijeljenjem čaša, flašica i pribora za jelo.

Period inkubacije, odnosno vrijeme od ulaska bakterije u organizam do pojave simptoma, najčešće traje od dva do pet dana.

Zbog lakog prenošenja infekcija se može brzo proširiti među članovima porodice i u kolektivima.

Kada osoba prestaje da bude zarazna?

Osoba koja boluje od streptokokne angine može prenositi bakteriju i prije nego što primijeti simptome bolesti.

Bez odgovarajućeg liječenja zaraznost može potrajati i nakon što se zdravstveno stanje poboljša.

Međutim, nakon početka odgovarajuće antibiotske terapije mogućnost prenošenja bakterije značajno se smanjuje.

U većini slučajeva zaraznost se znatno smanjuje nakon 12 do 24 časa pravilnog uzimanja antibiotika.

Za povratak na posao, u školu ili vrtić preporučuje se da prođu najmanje 24 časa od početka terapije i da oboljela osoba nema povišenu temperaturu bez upotrebe lijekova za njeno snižavanje.

Važno je da se antibiotska terapija uzima tačno prema uputstvu ljekara, čak i ako simptomi nestanu ranije.

Da bi se smanjio rizik od prenošenja infekcije, preporučuje se redovno pranje ruku, izbjegavanje dijeljenja pribora za jelo i piće, kao i prekrivanje usta i nosa tokom kašljanja i kijanja.

Oboljele osobe trebalo bi da izbjegavaju bliske kontakte dok traje period zaraznosti.

Takođe, potrebno je redovno čistiti površine koje se često dodiruju, poput kvaka, slavina i mobilnih telefona.

U slučaju jakog bola u grlu, visoke temperature, otežanog gutanja i uvećanih krajnika, preporučuje se ljekarski pregled.

Brzim testom na streptokok ili brisom grla može se utvrditi da li je riječ o bakterijskoj infekciji koja zahtijeva antibiotike.

Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako se jave otežano disanje, nemogućnost gutanja pljuvačke ili izrazito otežano otvaranje usta.

Pravovremena dijagnoza i odgovarajuće liječenje važni su za oporavak i smanjenje rizika od komplikacija.