Cimet se vijekovima koristi u pripremi različitih jela i napitaka, a posljednjih godina sve češće privlači pažnju istraživača zbog potencijalnih zdravstvenih koristi.

Iako pojedine studije pokazuju obećavajuće rezultate, naučnici naglašavaju da cimet nije zamjena za lijekove niti samostalna terapija za bilo koje oboljenje.

Jedno od najviše istraživanih svojstava cimeta jeste njegov mogući uticaj na koncentraciju glukoze u krvi.

Pojedina klinička istraživanja pokazala su da suplementi cimeta mogu doprinijeti smanjenju nivoa šećera u krvi natašte i poboljšanju određenih pokazatelja regulacije glukoze.

Međutim, rezultati nisu ujednačeni, a stručnjaci upozoravaju da se cimet ne smije koristiti kao zamjena za propisanu terapiju dijabetesa.

Cimet sadrži biljna jedinjenja sa antioksidativnim svojstvima, koja mogu učestvovati u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Oksidativni stres nastaje kada u organizmu dođe do neravnoteže između slobodnih radikala i prirodnih mehanizama antioksidativne zaštite.

Upravo zbog prisustva ovih jedinjenja cimet je predmet brojnih naučnih istraživanja.

Ipak, potrebno je više kvalitetnih studija kako bi se utvrdilo kakve konkretne zdravstvene koristi donosi njegovo redovno konzumiranje u uobičajenim količinama.

Pojedine studije ukazuju na mogućnost da cimet povoljno utiče na određene faktore rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući krvni pritisak i nivo masnoća u krvi.

Metaanaliza 49 istraživanja, objavljena u naučnom časopisu „Journal of Health, Population and Nutrition“, zabilježila je poboljšanja pojedinih pokazatelja kardiovaskularnog zdravlja kod osoba koje su uzimale suplemente cimeta.

Međutim, autori su kvalitet dostupnih dokaza ocijenili kao veoma nizak, zbog čega se na osnovu tih rezultata ne mogu donositi čvrsti zaključci.

Određeni sastojci cimeta proučavaju se i zbog mogućeg protivupalnog djelovanja.

U pojedinim istraživanjima zabilježene su promjene pokazatelja upale kod osoba koje su uzimale preparate na bazi cimeta.

Ipak, još nije dovoljno jasno u kojoj mjeri se ovi rezultati mogu primijeniti na svakodnevnu ishranu, niti da li uobičajene količine začina imaju isti efekat kao suplementi korišćeni u studijama.

Iako se cimet smatra bezbjednim kada se koristi u uobičajenim količinama kao začin, njegova dugotrajna i pretjerana upotreba može predstavljati zdravstveni rizik.

Posebnu pažnju treba obratiti na kasija cimet, koji je široko zastupljen na tržištu i može sadržati veće količine kumarina.

Riječ je o prirodnom jedinjenju koje u prevelikim količinama može štetno uticati na jetru.

Zbog toga se osobama koje često koriste veće količine cimeta preporučuje cejlonski cimet, poznat i kao pravi cimet, koji sadrži znatno manje kumarina.

Osobe sa oboljenjima jetre, kao i one koje uzimaju lijekove za regulaciju šećera u krvi, trebalo bi da se posavjetuju sa ljekarom prije korišćenja suplemenata cimeta.

Cimet može biti jednostavan način da se poboljša ukus hrane bez dodavanja većih količina šećera.

Može se dodavati u ovsene kaše, jogurt, voćne salate, čaj, kafu i različite domaće poslastice.

Posebno je koristan kao aromatičan dodatak jelima kada se njime zamjenjuje dio šećera.

Iako ne predstavlja čudotvoran lijek, umjerena upotreba cimeta može biti dio raznovrsne i uravnotežene ishrane.

(Srpskainfo – Zdravlje)