"Ustaška zmija ne spava": Zloglasni simboli u BiH i dalje bez kazne, od veličanja NDH pravi se biznis

Ova ocjena bivšeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, iznesena u razgovoru za Klix, još jednom je otvorila pitanje odnosa prema ustaškoj ideologiji i simbolima Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u Bosni i Hercegovini.

Josipović, koji je još tokom svog predsjedničkog mandata upozoravao da „ustaška zmija ne spava“, sada više od deceniju ponovo ukazuje na problem za koji smatra da je u BiH izraženiji nego u Hrvatskoj.

Da je situacija na terenu zabrinjavajuća ukazuju i konkretni događaji u BiH gdje se upotreba simbola i pozdrava povezanih s ustaškim pokretom ne može svesti samo na izdvojene incidente, niti se rasprava o njima završava reakcijama na društvenim mrežama.

Pitanje je koliko se takve pojave tolerišu u javnom prostoru, kako na njih odgovaraju institucije i zašto država još nema izričitu krivičnopravnu odredbu kakva je bila predložena ove godine.

Slučaj "Patria Eterne" iz Ljubuškog

Jedan od slučajeva o kojima je Aloonline pisao ranije jeste brend Patria Eterna iz Ljubuškog, koji se predstavlja kao porodični posao usmjeren na izradu i prodaju odjeće i suvenira.

Međutim, redakciji su se u januaru 2026. obratili čitaoci koji su ukazali na proizvode oglašavane na istoimenoj stranici na društvenim mrežama. Među njima su bili odjevni predmeti i zastave sa oznakama HOS-a, obilježjima takozvane Herceg-Bosne i pozdravom „Za dom spremni“, koji se istorijski povezuje s ustaškim pokretom i NDH.

Nekoliko sedmica kasnije slučaj je dobio i institucionalnu dimenziju. Prema informacijama koje je Aloonline dobio od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), pripadnici Agencije obavili su određene aktivnosti na terenu nakon prijave da se putem proizvoda brenda promovišu simboli povezani s ustaškim pokretom.

Ipak, konkretan pravosudni epilog tada nije bio poznat. Iz SIPA-e je za Aloonline potvrđeno da Tužilaštvo BiH nije bilo uključeno u tu aktivnost.

Vlasnica brenda Frančeska Primorac Čotić odbacila je tvrdnje da Patria Eterna promoviše mržnju, nasilje ili ideologiju usmjerenu protiv drugih naroda, navodeći da je riječ o porodičnom poslu i izrazu odnosa prema domovini, istoriji i vlastitom narodu.

Značaj ovog izdvojenog slučaja leži u pitanju kako to institucije postupaju kada se simboli povezani sa totalitarnom ideologijom pojavljuju na proizvodima koji se javno reklamiraju i prodaju?

Ako takva roba ostaje dostupna i nakon prijave i aktivnosti istražnih organa, javnost s pravom traži odgovor na pitanje gdje su granice dozvoljenog i da li postojeći propisi omogućavaju dovoljno precizno i djelotvorno postupanje.

Koncert Thompsona u Širokom Brijegu

Samo nekoliko sedmica nakon početka godine, pitanje ustaške ikonografije i pokliča ponovo je aktuelizovano u bh. javnosti tokom koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu.

Hrvatski pjevač nastupio je 13. februara 2026. u sportskoj dvorani Pecara, gdje je tokom izvođenja pjesme „Bojna Čavoglave“ uzvikivan pozdrav „Za dom spremni“. Pozdrav je uz pjevača ponavljala i publika, a na snimcima s događaja zabilježeni su i simboli povezani s ustaškim pokretom.

Koncert je izazvao reakcije i izvan domaće političke scene. Misija OEBS-a u BiH i Ujedinjene nacije u BiH izrazile su 17. februara zabrinutost zbog snimaka iz Širokog Brijega, navodeći da javno isticanje simbola i veličanje ideologija povezanih s mržnjom, nasiljem i masovnim zločinima nije u skladu s demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima. Upozorili su i na rizik od normalizacije ekstremizma te pozvali nadležne institucije da reaguju u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.

S druge strane, Thompsonov tim odbacio je optužbe da pjevač promoviše nacizam i fašizam, tvrdeći da je riječ o pjesmi nastaloj u kontekstu rata devedesetih. Ta odbrana, međutim, ne mijenja činjenicu da su na koncertu zabilježeni uzvikivanje spornog pozdrava i isticanje simbola zbog kojih su reagovale međunarodne organizacije.

Dodatnu političku dimenziju cijelom slučaju dao je susret pjevača i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića u sjedištu stranke u Mostaru nekoliko dana poslije koncerta. Čović je javno branio tumačenje da je koncert nosio poruku zajedništva, ljubavi i mira.

Suštinsko pitanje koje se ovdje postavlja jeste može li se javni događaj posmatrati isključivo kroz namjeru izvođača ili organizatora, ako su istovremeno zabilježeni pozdrav i simboli čije istorijsko značenje izaziva duboku zabrinutost dijela javnosti?

U društvu opterećenom ratnim nasljeđem, takve pojave nisu bezazlene. Njihovo značenje ne određuje samo namjera onoga ko ih ističe, već i istorijski kontekst, poruka koju šalju i način na koji institucije na njih reaguju.

Sporni pomenik u Modranu kod Dervente

Slična rasprava, ovaj put oko spomen-obilježja, vodila se u Modranu kod Dervente.

Spomenik posvećen poginulim pripadnicima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) mjesecima je bio predmet političkih i javnih polemika zbog oblika koji je podsjećao na latinično slovo „U“, kao i šahovnice s prvim bijelim poljem, koja se povezuje sa simbolikom NDH.

Spomenik je za dio javnosti predstavljao neprihvatljivo podsjećanje na ustašku ideologiju. Porodice poginulih i predstavnici organizacionog odbora, međutim, tvrdili su da centralni dio ima oblik stilizovanog srca, odnosno hrvatskog grba, i da je riječ o obilježju posvećenom stradalim pripadnicima HVO-a, a ne o namjernoj promociji ustaštva.

Nakon višemjesečnih reakcija, spomenik je privremeno uklonjen, a potom rekonstruisan. Kako smo pisali ranije, 24. maja objavljeno je da je obilježje uklonjeno nakon reakcija javnosti i zahtjeva za intervenciju institucija.

Nekoliko dana kasnije, 29. maja, postavljen je rekonstruisani spomenik bez dijela koji je podsjećao na slovo „U“ i bez šahovnice s prvim bijelim poljem.

Kočenje zakona protiv ustaških simbola

Na nivou BiH pokušaj da se ova oblast izričito uredi izmjenama Krivičnog zakona nije doveo do usvajanja zakonskog rješenja.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović u aprilu 2026. predložio je dopunu Krivičnog zakona BiH kojom bi se uvelo posebno krivično djelo vezano za upotrebu slogana „Za dom spremni“, kao i prikazivanje, reprodukovanje i distribuciju simbola Nezavisne Države Hrvatske i ustaškog pokreta.

Prijedlog je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojen u prvom čitanju 19. maja, čime je otvorena mogućnost rasprave o konačnom tekstu zakona.

Ipak, do završetka procedure nije došlo.

Prošireni kolegijum Predstavničkog doma skinuo je prijedlog s dnevnog reda sjednice 30. juna. Zvanično obrazloženje odnosilo se na proceduralne prepreke, odnosno izostanak kvoruma Ustavnopravne komisije koja je trebalo da razmatra pristigle amandmane.

Borenović je tada za Aloonline izjavio da smatra kako se iza formalnog razloga kriju i politički pokušaji da se spriječi usvajanje zakona.

„Vidim da neke kolege pokušavaju sve učiniti da do tog zakona ne dođe“, rekao je Borenović, upozoravajući da bi slabljenje ili neusvajanje predloženog rješenja poslalo lošu poruku javnosti.

To znači da BiH nije dobila predloženu posebnu odredbu kojom bi se izričito krivično sankcionisala javna upotreba pozdrava „Za dom spremni“, kao i korištenje i širenje simbola NDH i ustaškog pokreta. To, samo po sebi, ne znači da se u svakom pojedinačnom slučaju ne mogu primijeniti druge postojeće zakonske odredbe, ali je ostala neostvarena namjera da se ova oblast posebno i precizno uredi na državnom nivou.

Kada se zakonska inicijativa koja je prošla prvo čitanje ne završi usvajanjem, odgovornost za izostanak rješenja ne može se svesti samo na činjenicu da među političkim strankama ne postoji saglasnost. Potrebno je utvrditi ko je i na koji način učestvovao u proceduralnim odlukama, zbog čega prijedlog nije razmotren u planiranom roku i zašto je na kraju povučen.

Bez tih odgovora ostaje prostor za politička tumačenja, ali i za sumnju da je spremnost na osudu ustaških simbola veća u izjavama nego u konkretnim institucionalnim potezima.