U najnovijem izvještaju o tržištu sirovina, objavljenom 28. oktobra, Svjetska banka upozorava da se globalna privreda suočava sa više istovremenih poremećaja.

Prethodna prognoza iz aprila predviđala je rast cijena energenata od 24 odsto, dok je nova procjena povećana na 32 odsto.

Cijene nafte ostaju visoke

Prema procjenama Svjetske banke, globalna ponuda nafte tokom 2026. godine mogla bi biti smanjena za 5,2 odsto.

To bi predstavljalo najveći pad proizvodnje u posljednje četiri decenije, ako se izuzme 2020. godina, kada je svjetsku ekonomiju pogodila pandemija.

Cijena nafte Brent trebalo bi ove godine da iznosi prosječno oko 91 dolar po barelu, prema zvaničnom saopštenju Svjetske banke.

Istovremeno, očekuje se pad globalne potražnje za naftom od 2,5 odsto, što bi moglo djelimično ublažiti pritisak na cijene.

Ipak, zbog smanjene proizvodnje i povlačenja postojećih zaliha, tržište ostaje osjetljivo na nove poremećaje u snabdijevanju.

Gas u Evropi mogao bi poskupjeti gotovo 60 odsto

Posebno izražen rast očekuje se na evropskom tržištu prirodnog gasa.

Prema podacima iz izvještaja koje prenose mediji, cijene gasa u Evropi tokom 2026. godine mogle bi porasti za gotovo 60 odsto, prvenstveno zbog ograničenih isporuka tečnog prirodnog gasa (LNG).

Poremećaji povezani sa sukobom na Bliskom istoku otežavaju snabdijevanje, dok evropske zemlje istovremeno pokušavaju da obezbijede dovoljne količine energenta.

Za 2027. godinu prognozira se pad cijena gasa od oko osam odsto, dok bi normalizacija tržišta tokom 2028. mogla donijeti znatnije pojeftinjenje.

Važno je naglasiti da se ove procjene odnose na međunarodne tržišne cijene, a ne na automatsko povećanje računa za gas u svakom domaćinstvu.

Poskupljuju i đubrivo i hrana

Rast cijena energenata mogao bi dodatno povećati troškove poljoprivredne proizvodnje.

Svjetska banka očekuje da će đubrivo tokom 2026. godine poskupjeti za približno 14 odsto.

Istovremeno, cijene prehrambenih sirovina mogle bi porasti za nešto više od deset odsto ove godine i dodatnih sedam odsto tokom 2027.

Takvi trendovi mogli bi predstavljati problem za zemlje koje značajan dio hrane uvoze, kao i za domaćinstva sa nižim prihodima.

Svjetska banka upozorava na rizik od prehrambene krize

Iz ove međunarodne finansijske institucije upozoravaju da bi nastavak sukoba i poremećaji u globalnoj trgovini mogli dodatno pogoršati snabdijevanje hranom.

Posebno se izdvajaju rizici od eskalacije sukoba na Bliskom istoku, oštećenja ruske naftne infrastrukture, poremećaja transporta žitarica preko Crnog mora i vremenskog fenomena El Ninjo.

U nepovoljnom scenariju, cijene hrane mogle bi biti 12 odsto više od osnovne prognoze, što bi dodatno pogodilo siromašnije stanovništvo.

„Rast cijena energije i poremećaji u trgovini podstiču inflaciju, ugrožavaju snabdijevanje hranom i usporavaju ekonomski rast“, upozorio je zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ajhan Kose.

Rekordne cijene metala

Osim energenata i hrane, poskupljenja se očekuju i na tržištu metala.

Prema prognozama Svjetske banke, cijene industrijskih metala tokom 2026. godine mogle bi porasti za 25 odsto.

Među njima se izdvajaju aluminijum, bakar i kalaj, za kojima raste potražnja zbog ulaganja u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.

Plemeniti metali mogli bi poskupjeti za čak 40 odsto, prvenstveno zbog povećanog interesovanja investitora za sigurnije oblike ulaganja u periodima geopolitičke neizvjesnosti.

Šta poskupljenja znače za građane BiH?

Rast cijena nafte i gasa na međunarodnom tržištu može se odraziti i na troškove života u Bosni i Hercegovini.

Skuplji energenti mogu povećati troškove prevoza, proizvodnje, grijanja i distribucije robe, što posredno može uticati na maloprodajne cijene.

Ipak, nije moguće unaprijed utvrditi koliko će pojedini proizvodi ili usluge poskupjeti u BiH, jer konačne cijene zavise od nabavnih ugovora, poreskih opterećenja, tržišne konkurencije i drugih faktora.

Prema prognozi Svjetske banke, nakon snažnog rasta tokom 2026. godine očekuje se postepeno smirivanje cijena sirovina tokom 2027.

Međutim, dalji razvoj situacije zavisiće prvenstveno od geopolitičkih okolnosti i stabilnosti globalnih lanaca snabdijevanja.