Prema analizi portala „Visual Capitalist“, zasnovanoj na podacima Službe za ekonomska istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD, u BiH na hranu i bezalkoholna pića za kućnu potrošnju odlazi čak 31,9 odsto ukupne potrošnje. To našu zemlju svrstava na neslavno 26. mjesto među 103 zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem.

Ovaj udio znatno je veći nego u većini evropskih zemalja. U Rumuniji na hranu odlazi 23,9 odsto ukupne potrošnje, u Srbiji 23,3, Hrvatskoj 22,9, a u Bugarskoj 22,3 odsto. U Slovačkoj taj pokazatelj iznosi 19 odsto, u Poljskoj 17,8, Italiji i Grčkoj po 14,9, a u Sloveniji 14,2 odsto. S druge strane, u Francuskoj je udio 13,3 odsto, u Španiji 12,8, Njemačkoj 11,5, Austriji 9,9, a u Švajcarskoj svega 8,5 odsto. U Njemačkoj se, dakle, za hranu izdvaja gotovo tri puta manji dio ukupne potrošnje nego u BiH.

Na samom vrhu svjetske liste nalaze se Nigerija sa 56,2 odsto, Mjanmar sa 54,8 i Laos sa 53,9 odsto, dok su na suprotnom kraju Singapur sa 6,3 odsto i SAD sa 6,4 odsto.

Jaz između zarada i troškova života

Kako pišu mediji, pozivajući se na podatke Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosila je 3.565 maraka. Na prehranu je odlazilo 46,12 odsto njene vrijednosti, odnosno oko 1.645 maraka. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata iznosila je oko 1.700 maraka, što znači da jedna prosječna zarada pokriva tek oko 47,7 odsto sindikalne korpe.

Zvanični podaci pokazuju i da su ukupne potrošačke cijene u septembru bile šest odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su za 0,6 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u prvih devet mjeseci ove godine cijene u toj kategoriji u prosjeku bile 1,4 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

Šta zapravo pokazuje Engelov zakon?

Autori analize pojašnjavaju da visok udio izdataka za hranu ne znači automatski da su namirnice u nekoj zemlji najskuplje, već pokazuje koliki dio ukupne potrošnje domaćinstava odlazi na osnovne životne namirnice.

Na ove razlike prvenstveno utiče nivo prihoda, što objašnjava ekonomski princip poznat kao Engelov zakon. Prema tom pravilu, sa rastom prihoda opada udio ukupne potrošnje koji domaćinstva izdvajaju za hranu, čak i kada se apsolutni iznos koji troše povećava. Domaćinstvima u razvijenim zemljama tako ostaje znatno više novca za stanovanje, prevoz, obrazovanje, putovanja i štednju.

Iako međunarodno poređenje obuhvata samo hranu pripremljenu kod kuće, podaci jasno otkrivaju strukturnu razliku: dok u BiH hrana pojede trećinu kućnog budžeta, u Njemačkoj je to 11,5 odsto, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. U kombinaciji sa niskom pokrivenošću potrošačke korpe prosječnom platom, to ukazuje na izuzetno sužen prostor za ostale životne potrebe građana.

Rast cijena žitarica na svjetskom tržištu

Svjetske cijene hrane porasle su treći mjesec zaredom, dostigavši najviši nivo od novembra 2022. godine, objavila je Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO).

Indeks cijena hrane porastao je za 1,5 odsto na mjesečnom nivou, dok su žitarice poskupjele za 5,1 odsto. Ovaj rast cijena pšenice prvenstveno je povezan sa problemima u crnomorskom regionu, zbog kojih su uvoznici bili prinuđeni da traže alternativne izvore snabdijevanja.