Smrtni ishod zabilježen je kod osobe starije životne dobi koja je bolovala od više hroničnih bolesti, navode iz HZJZ-a u odgovoru na upit Hine.

Od ukupno 25 potvrđenih slučajeva, 19 osoba razvilo je simptome bolesti, među kojima dvije groznicu Zapadnog Nila, a 17 teži, neuroinvazivni oblik bolesti. On zahvata centralni nervni sistem i može uzrokovati meningitis, encefalitis i druge ozbiljne neurološke komplikacije.

Iz HZJZ-a objašnjavaju da se, osim osoba sa simptomima bolesti, u ukupan broj prijava uključuju i zaražene osobe bez simptoma otkrivene rutinskim testiranjem dobrovoljnih davalaca krvi i organa.

Najviše slučajeva zabilježeno je na području Zagreba i okoline, njih 15, od čega osam u Gradu Zagrebu i sedam u Zagrebačkoj županiji. U Krapinsko-zagorskoj županiji potvrđeno je pet slučajeva, u Osječko-baranjskoj dva, a po jedan u Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Vukovarsko-sremskoj županiji.

Više zaraženih nego lani, ali manje nego rekordne 2018.

Ovogodišnja sezona zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj intenzivnija je nego prošlogodišnja, kada je zabilježeno šest slučajeva, ali je uporediva s 2024. godinom, kada su potvrđena 23 slučaja. Najviše zaraženih u Hrvatskoj zabilježeno je 2018. godine, kada su potvrđena 63 slučaja.

Iz HZJZ-a ističu da je ovogodišnja epidemiološka situacija u Evropskoj uniji opisana kao dosad najintenzivnija sezona zaraze virusom Zapadnog Nila, s najvećim brojem zabilježenih slučajeva na evropskom nivou. Virus je otkriven i u novim, sjevernijim područjima Evrope.

Upozoravaju da se broj infekcija znatno razlikuje iz godine u godinu te da je teško predvidjeti širenje virusa. Zato naglašavaju važnost ranog otkrivanja slučajeva, suzbijanja komaraca i lične zaštite od njihovih uboda.

U Hrvatskoj se većina infekcija virusom Zapadnog Nila bilježi od sredine jula do kraja oktobra, a završetak sezone prenosa zavisi od vremenskih uslova i aktivnosti komaraca, prenosi Dnevnik.hr.