Štednja ne mora podrazumijevati velika odricanja. Čak i manji iznosi, ukoliko se redovno odvajaju, mogu vremenom stvoriti značajnu finansijsku rezervu.

Jedan od pokazatelja uspješnog upravljanja novcem jeste stopa štednje, odnosno procenat raspoloživih prihoda koji se ne troši, već ostavlja za buduće potrebe.

Koliko građani izdvajaju za štednju?

Prema podacima za prvu polovinu 2025. godine, prosječna stopa štednje privatnih domaćinstava u Njemačkoj iznosila je 10,3 odsto.

Tokom pandemije 2020. godine taj procenat dostigao je rekordnih 16,4 odsto, što je bio najviši nivo od ujedinjenja Njemačke.

Povećana štednja tokom kriznih perioda često je povezana sa ekonomskom neizvjesnošću i nastojanjem građana da obezbijede novac za moguće vanredne situacije.

Kako izračunati koliko štedite?

Stopa štednje izračunava se tako što se mjesečni iznos ušteđenog novca podijeli neto primanjima, a dobijeni rezultat pomnoži sa 100.

Na primjer, osoba koja mjesečno zarađuje 2.000 KM, a uspije da uštedi 300 KM, ima stopu štednje od 15 odsto.

Za lakše planiranje kućnog budžeta, evo koliko iznosi štednja od pet, 10 i 20 odsto za različite visine plate.
Neto plata    5% štednje    10% štednje    20% štednje
1.000 KM        50 KM              100 KM      200 KM
1.200 KM        60 KM              120 KM      240 KM
1.500 KM        75 KM              150 KM      300 KM
2.000 KM        100 KM            200 KM      400 KM

Prvi cilj je finansijska rezerva za hitne slučajeve

Prije planiranja velikih kupovina ili dugoročnih ulaganja, preporučuje se stvaranje rezerve za nepredviđene troškove.

Takav novac može biti koristan u slučaju kvara automobila, iznenadnih kućnih popravki, zdravstvenih izdataka ili gubitka zaposlenja.

Kao okvirna preporuka često se navodi rezerva u visini tri mjesečne neto plate, iako je za mnoge korisnije da iznos planiraju prema osnovnim mjesečnim troškovima.

Tako bi osoba sa platom od 1.500 KM, prema pravilu tri plate, trebalo da nastoji da uštedi 4.500 KM.

Ukoliko svakog mjeseca odvaja 150 KM, za ostvarenje tog cilja biće joj potrebno 30 mjeseci, pod uslovom da ne koristi taj novac.

Gdje je najbolje čuvati ušteđevinu?

Novac namijenjen hitnim slučajevima trebalo bi da bude lako dostupan.

Štedni račun ili drugi odgovarajući oblik likvidne štednje može omogućiti brzo korišćenje sredstava kada se pojavi neplaniran trošak.

Međutim, novac koji ne donosi kamatu ili ostvaruje prinos niži od inflacije može vremenom gubiti kupovnu moć.

Zbog toga se za dugoročnije ciljeve mogu razmotriti i drugi oblici štednje i ulaganja, uključujući investicione fondove i ETF-ove.

Ipak, njihova vrijednost može da raste i pada, pa takva ulaganja nisu odgovarajuća zamjena za novac koji mora biti dostupan u svakom trenutku.

Kako uštedjeti više novca svakog mjeseca?

Jedan od najjednostavnijih načina da se poveća štednja jeste praćenje svakodnevnih troškova.

Zapisivanje izdataka može pomoći da se utvrdi na šta odlazi najviše novca i gdje postoji mogućnost smanjenja potrošnje.

Posebnu pažnju vrijedi obratiti na troškove koji se ponavljaju, poput pretplata, računa za telefon i internet, restorana i kupovine stvari koje nisu neophodne.

Koristan način organizacije budžeta jeste i izdvajanje novca za štednju odmah nakon primanja plate, umjesto čekanja kraja mjeseca.

Na taj način štednja postaje planirana obaveza, a ne iznos koji eventualno preostane nakon svih troškova.

Da li je 10 odsto plate dovoljno?

Iako se 10 odsto često preporučuje kao početni cilj, mogućnosti štednje razlikuju se od domaćinstva do domaćinstva.

Osobi koja ima visoke troškove stanovanja, kreditne obaveze ili izdržava više članova porodice i pet odsto mjesečnih primanja može predstavljati značajan napredak.

S druge strane, građani sa većim primanjima i manjim obavezama mogu izdvajati i 20 odsto ili više.

Najvažnije je odrediti realan iznos koji neće ugroziti plaćanje osnovnih životnih potreba.

Redovno odvajanje novca, čak i kada je riječ o manjim svotama, može dugoročno doprinijeti finansijskoj stabilnosti i smanjiti potrebu za zaduživanjem prilikom nepredviđenih troškova.

(Mondo)