Pitanje javnog isticanja nacionalnih i ideoloških simbola na Balkanu odavno više nije samo stvar pojedinačnih incidenata. Posljednji slučajevi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i Austrije pokazali su koliko se države razlikuju kada je riječ o reakciji institucija, ali i koliko BiH zaostaje u pokušaju da ovu oblast jasno zakonski reguliše.
Dok pojedine evropske zemlje primjenjuju stroge kazne i ekspresne procedure, Bosna i Hercegovina i dalje nema jedinstven pravni mehanizam koji bi precizno definisao šta je dozvoljeno, a šta predstavlja govor mržnje ili narušavanje javnog reda.
Hrvati drakonski kažnjavaju Srbe
Da su hrvatski zakoni posebno osjetljivi, pokazuju i dva skorašnja slučaja.
Početkom maja u Istri je procesuiran 23-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine nakon što je sa balkona hotela u Funtani mahao zastavom Republike Srpske.
Reakcija hrvatskih institucija uslijedila je gotovo odmah. Mladić je novčano kažnjen, zastava mu je trajno oduzeta, a na osnovu Zakona o strancima dobio je i mjeru protjerivanja, uz šestomjesečnu zabranu ulaska u Evropski ekonomski prostor.
Samo nekoliko dana kasnije, na graničnom prelazu Nova Sela kod Metkovića sankcionisan je i 32-godišnji državljanin Srbije. Hrvatska granična policija privela ga je zbog majice sa natpisima koje su institucije ocijenile kao provokaciju i narušavanje javnog reda i mira.
Epilog je bila novčana kazna od 2.000 evra i dvogodišnja zabrana ulaska u zemlje Evropskog ekonomskog prostora.
Hrvatska je posljednjih mjeseci dodatno pooštrila kazne za narušavanje javnog reda i mira, ali razlika je posebno vidljiva kada su u pitanju strani državljani. Dok domaći građani uglavnom snose prekršajne sankcije, stranci se suočavaju i sa deportacijom.
U Austriji za nacističke simbole kazna zatvora
Da stroga praksa nije karakteristična samo za region pokazuje i slučaj iz Austrije.
Tamošnji sud osudio je 21-godišnjaka iz Tirola na tri godine zatvora zbog aktivnosti povezanih sa nacističkom ideologijom, primjenjujući austrijski Zakon o zabrani (Verbotsgesetz).
Austrija ovakve slučajeve ne tretira samo kao prekršaje, već kao ozbiljna krivična djela. Zbog toga se postupci vode kroz krivični sistem, a kazne uključuju višegodišnje zatvorske sankcije.
Na taj način država pokušava spriječiti širenje ekstremističkih ideologija i destabilizaciju javnog prostora.
Slučaj iz Čatrnje kod Gradiške otvorio pitanje koje BiH godinama izbjegava
Za razliku od Hrvatske i Austrije, Bosna i Hercegovina ni danas nema jedinstven zakon koji jasno reguliše upotrebu spornih istorijskih i ideoloških obilježja.
To je ponovo postalo tema nakon incidenta na benzinskoj pumpi u Čatrnji kod Gradiške, gdje je radnik Milan Stojić odbio da usluži mušteriju koja je nosila kapu sa ustaškim obilježjima.
Kompanija mu je nakon toga uručila otkaz, uz obrazloženje da je prekršio interna pravila poslovanja i odnos prema kupcima.
Ovaj slučaj izazvao je burne reakcije javnosti, pozive na bojkot pumpe i brojne rasprave na društvenim mrežama. Priča je ubrzo prerasla pitanje radnog odnosa i otvorila mnogo širu temu, odnosno kako BiH uopšte reguliše ovakve slučajeve.
Pažnju javnosti, nakon pisanja našeg portala, izazvala je slobodna proizvodnja i prodaja odjeće sa obilježjima NDH na prostoru BiH.
Riječ je o odjeći brenda „Patria Eterna“ iz Ljubuškog, koji prodaje proizvode sa HOS obilježjima i zloglasnim ustaškim pozdravom "za dom spremni". Nakon pritiska javnosti u slučaj se uključila i SIPA, koja je izvršila pretrese zbog sumnje na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Međutim, nakon toga pomenuti brend je i dalje nastavio sa aktivnostima prodaje.
Da zaostavština marionetske tvorevine i dalje stanuje u BiH, potvrđuju i potezi javnih ličnosti koje bez ustezanja koriste krilatice ideologije koja je mnoge odvela u smrt.
Ponašanje i javni nastupi političkih funkcionera u Bosni i Hercegovini odavno su posebno osjetljivo pitanje, a nedavno je i u javnost dospio slučaj Ivana Ćorluke, koji je bio kandidat HDZ-a BiH na lokalnim izborima u Derventi 2024. godine. Naime, u javnost su dospjele fotografije na kojima Ćorluka nosi sat sa spornim obilježjima.
Sličan sat ima i Igor Štimac, trener HŠK Zrinjski, čiji su stavovi i obajve na mrežama izazvale reakcije UEFA-e, ali domaćeg zakonodavstva ne.
BiH bez jedinstvenog zakona
Za razliku od Hrvatske, koja strane državljane može deportovati, institucije BiH nemaju mogućnost protjerivanja sopstvenih građana zbog spornih simbola.
Istovremeno, domaće pravosuđe često se suočava sa problemom nedovoljno preciznih zakonskih odredbi, zbog čega mnogi slučajevi ostaju u sivoj zoni između prekršaja, slobode izražavanja i govora mržnje.
Ključni problem "leži" u dugogodišnjem političkom neslaganju.
Sve inicijative koje su pokušale zabraniti fašističke, ustaške ili četničke simbole do sada su uglavnom završavale bez podrške u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Posljednji pokušaj dogodio se u aprilu ove godine, kada je predloženo da korištenje ustaških slogana i pozdrava bude kažnjivo zatvorom do tri godine, ali prijedlog nije dobio podršku u hitnoj proceduri.
Dok jedni traže zabranu svih ekstremističkih obilježja, drugi smatraju da pojedini simboli predstavljaju dio ratnog nasljeđa iz devedesetih godina i odbacuju njihovo povezivanje sa fašističkim režimima iz Drugog svjetskog rata.
Zbog toga BiH i dalje ostaje bez jedinstvenog zakona, dok se slučajevi rješavaju parcijalno kroz reakcije javnosti, odluke kompanija ili pojedinačne poteze institucija.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Rezoluciji o osudi i zabrani promocije ustaštva na posebnoj sjednici 17. marta ove godine, međutim Vijeće naroda Republike Srpske nije postiglo saglasnost o istoj.
Budući da nije postignuta saglasnost, predmet je upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata.
Komentari (0)