Odri Pačuta imala je svoju prvu glavobolju od vrućine kada je imala devet godina. Tokom softbol turnira tog ljeta, u njenoj rodnoj saveznoj državi Nju Džersi bilo je veoma vruće – na terenu je bilo preko 32 ˚C. Sjetila se kako je jaka bol pulsirala iza njenih očiju poslije svake utakmice. Nakon jedne utakmice, kada je bilo stvarno pakleno vruće, požalila se ocu da ne vidi. Pačuta (19) sada shvata da su problemi s vidom koje je tada imala bili rezultat migrene izazvane vrućinom, piše The Washington Post.

Od tada su toplotni talasi postali sve češći i dugotrajniji širom svijeta zbog klimatskih promjena. Poremećaji povezani s glavoboljom pogađaju približno 40% stanovništva, odnosno 3,1 milijardu ljudi. Polovina onih s migrenom navodi vremenske prilike kao jedan od okidača glavobolje, prema Elizabet Loder, rukovoditeljki odjeljenja za glavobolje u Brigham and Women’s Hospital.

Evo što treba da znate o glavoboljama izazvanim vrućinom i kako ih izbjeći.

Može li vrućina zaista izazvati glavobolje?

Toplota može biti jedan od glavnih uzroka, složili su se stručnjaci, iako je početak glavobolje često rezultat kombinacije složenih faktora iz okoline. Visoke temperature često prate promjene barometarskog pritiska, direktna izloženost suncu i vlaga, a te promjene u okruženju mogu izazvati glavobolju kod onih koji pate od migrene.

„Mozak kod osoba s migrenom ne voli promjene. Želi da spavate u isto vrijeme, jedete iste stvari. Dakle, velike promjene temperature i vremena ne djeluju dobro na migrenu“, rekla je Džesika Ajlani, neurolog i direktorica Centra za glavobolje MedStar Georgetown.

Stručnjaci nisu sigurni u tačan mehanizam kojim toplota može aktivirati glavobolju, iako toplota može pokrenuti procese za koje se zna da izazivaju glavobolju. Ekstremna dehidracija može izazvati skupljanje mozga i stezanje krvnih sudova koji oblažu mozak, što može dovesti do fizičke boli, objasnila je Loder. U ekstremnim slučajevima, toplota može uticati na funkciju moždanih neurona, prema neurologu klinike Mejo, Narajanu Kisuunu. Promijenjena funkcija ćelija dovodi do povećane aktivnosti u centrima za bol u mozgu, rekao je.

Koja je razlika između glavobolje i migrene?

Glavobolja je čest simptom mnogih bolesti, rekla je Loder, dok je migrena neurološki poremećaj koji uzrokuje glavobolje. „To je kao razlika između kijanja (moguće zbog alergije) i prehlade (koja je specifična virusna bolest)“, rekao je neurolog Kerubino Di Lorenco, s Katedre za neurologiju na Univerzitetu Sapijenca u Rimu.

Ljudi kojima je dijagnosticirana migrena imaju glavobolje zbog niza faktora, uključujući stres, dehidraciju, nedostatak sna – i, da, vrućinu, kažu stručnjaci. Žene češće pate od migrene nego muškarci. Migrena obično dolazi s drugim simptomima, kao što su mučnina, umor, vrtoglavica i preosjetljivost na svjetlo ili zvuk.

Odri Pačuta pronalazi olakšanje od migrene izazvane toplotom ležanjem u mračnoj sobi sa zatvorenim očima dok joj bol iza očiju ne prođe. Tako može rano spriječiti napad migrene ako je glavobolja blaga.

Malo je vjerovatno da će vrućina izazvati glavobolju kod onih koji obično ne pate od nje, objasnila je Loder. U tim slučajevima, glavobolja izazvana visokim temperaturama može biti znak ozbiljnije bolesti povezane s toplotom, poput iscrpljenosti od toplote ili toplotnog udara, rekla je. Važno je rano prepoznati ove simptome, hidrirati se i pronaći mjesto za hlađenje.

Je li samo dehidracija uzrok glavobolje?

Dehidracija svakako može pogoršati sposobnost tijela da se nosi s vrućinom, ali nije nužno uzrok glavobolje izazvane vrućinom, složili su se stručnjaci. Ekstremna vrućina može dovesti do neravnoteže elektrolita jer tijelo gubi natrijum znojenjem, što znači da je važno nadoknaditi elektrolite, kao i vodu.

„Dehidracija je usko povezana s neravnotežom elektrolita jer voda prati so. Sa gubitkom soli, tijelo je manje sposobno da zadrži vodu“, rekao je Kisuun.

Ipak, glavobolje izazvane vrućinom mogu se javiti čak i kada je osoba dobro hidrirana.

Patrik Kortesi (55) je pejzažni arhitekta iz Blumingtona. Pošto njegov posao zahtijeva da provodi po 40 sati sedmično na otvorenom, Kortesi nosi zaštitu od sunca, pije dosta vode i pravi pauze u klimatiziranim prostorijama tokom toplijih dana u godini. Uprkos tome, Kortesi pati od višestrukih glavobolja tokom sedmice u regionu poznatom po sezonskim sparnim uslovima.

„Nije samo dehidracija“, rekla je Ajlani. „Morate bolje da se brinete o sebi svaki put kada indeks toplote dođe do ove tačke“, dodala je.

Što možete učiniti da ublažite simptome?

Glavobolja izazvana toplotom, naročito ako ne patite od migrene, znak je da stvari mogu da se pogoršaju. Sklonite se s vrućine i pokušajte da se rashladite hladnim pićem ili ledenom oblogom. Potražite klima-uređaj u zatvorenom prostoru ili iskoristite tržne centre s klimatizacijom.

Pijte vodu i napitke s elektrolitima kako biste pomogli tijelu da se oporavi. Dodajte elektrolite u svoju vodu posipanjem soli ili soka od limuna, rekla je Ajlani.

Zatim možete koristiti strategije koje vam obično pomažu u upravljanju glavoboljom – kao što je ležanje u mračnoj sobi sa zatvorenim očima, rekla je Loder. Izbjegavajte poznate okidače vezane za hranu i smanjite unos alkohola, koji može doprinijeti dehidraciji, rekao je Kisuun.

Slatka pića takođe mogu dovesti do dehidracije, rekao je Di Lorenco. Još jedan naizgled očigledan savjet – izbjegavajte vježbanje na otvorenom tokom visokih temperatura.

„Djeluje kao trivijalan savjet, ali gotovo svi prijavljeni slučajevi glavobolje zbog toplotnog udara dogodili su se kod onih koji nisu poštovali ovo pravilo zdravog razuma“, rekao je Di Lorenco.

Ako morate biti napolju, sunčane naočale mogu biti korisna preventivna mjera, dodao je.

Postoji nekoliko provjerenih lijekova za glavobolju bez recepta, poput aspirina. Ljekari vam takođe mogu prepisati triptane, koji djeluju tako što se vezuju za serotoninške receptore i sprječavaju oslobađanje supstanci koje stimulišu nervnu aktivnost, rekla je Loder.

(Najžena.rs)

BONUS VIDEO: