Ipak, osobe koje su izložene pojačanom stresu često posežu za nezdravim i obilnim obrocima. Kada smo pod stresom, nerijetko gubimo volju za fizičkom aktivnošću, što može doprinijeti povećanju tjelesne težine, ali i nepovoljnim promjenama nivoa holesterola.
Jedna čokoladica ili kesica čipsa neće iznenada dovesti do naglog porasta holesterola u krvi. Međutim, učestalo emocionalno prejedanje, koje je teško kontrolisati, vremenom može izazvati zdravstvene probleme.
Kako stres utiče na nivo holesterola?
Stres rijetko pogađa samo jedan aspekt našeg zdravlja. Problemi na poslu i u partnerskim odnosima, selidba, briga o bolesnoj osobi i nagomilane obaveze mogu dovesti organizam u stanje pojačanog stresa. U takvim okolnostima često imamo problema sa spavanjem, budimo se umorni, osjećamo pojačanu glad i nemamo dovoljno energije za fizičku aktivnost.
Iako sve ovo na prvi pogled može djelovati veoma opterećujuće, pojedinačni simptomi ne znače nužno da nam se zdravstveno stanje iznenada pogoršalo. Ipak, ako ovakav način života potraje sedmicama ili mjesecima, mogu se javiti i ozbiljniji zdravstveni problemi.
Stres može doprinijeti povećanju nivoa holesterola u krvi, naročito ako je dugotrajan ili se često ponavlja.
U stresnim situacijama organizam oslobađa kortizol i adrenalin. Postoji nekoliko načina na koje stres može uticati na nivo holesterola:
Pojačano lučenje hormona stresa: U stresnim situacijama organizam oslobađa kortizol i adrenalin. Dugotrajno povišen nivo kortizola može uticati na metabolizam masti i regulaciju šećera u krvi.
Povećana proizvodnja glukoze i masnih kiselina: Kao odgovor na stres, organizam pojačava oslobađanje glukoze i masnih kiselina, što može uticati na metabolizam lipida i povećati nivo triglicerida.
Emocionalno prejedanje: Kada smo pod stresom, češće posežemo za slatkišima, grickalicama, brzom hranom i namirnicama bogatim zasićenim mastima. Njihova česta konzumacija može doprinijeti povećanju LDL holesterola, takozvanog lošeg holesterola.
Loš kvalitet sna: Nedovoljno sna može negativno uticati na metabolizam, regulaciju apetita i zdravlje srca i krvnih sudova.
Nedostatak fizičke aktivnosti: Kada smo pod stresom i umorni, često se manje krećemo, što može doprinijeti povećanju nivoa triglicerida i nepovoljnim promjenama lipidnog profila.
Da li stres direktno povećava LDL holesterol?
Istraživanja ukazuju na povezanost hroničnog stresa i nepovoljnog lipidnog profila, ali direktan uticaj stresa na LDL holesterol još nije u potpunosti razjašnjen.
To ne znači da će svaka stresna situacija dovesti do povećanja holesterola. Važno je razlikovati kratkotrajni stres od hroničnog stresa, koji traje sedmicama ili mjesecima.
Ako imate povišen LDL holesterol, nemojte automatski pretpostaviti da je stres jedini uzrok, upozoravaju stručnjaci. Na nivo holesterola utiču i genetika, ishrana, tjelesna težina, fizička aktivnost, hormoni i određena zdravstvena stanja.
Stres svakako zaslužuje pažnju, ne samo zbog mogućeg uticaja na holesterol već i zbog značaja za cjelokupno zdravlje srca i krvnih sudova.
Emocionalno prejedanje i holesterol
Hrana je često izvor utjehe, dio druženja i zadovoljstva. Ponekad je, nakon zaista napornog dana, sasvim normalno pojesti nešto što će nam pomoći da se osjećamo bolje. Problem nastaje kada hrana postane glavni način suočavanja sa stresom i neprijatnim emocijama.
Ako primijetite da često jedete kada ste uznemireni, umjesto kada ste zaista gladni, pokušajte sebi postaviti sljedeća pitanja:
Da li sam zaista gladan?
Da li sam umoran?
Da li sam pod stresom?
Da li mi je dosadno?
Da li mi je potrebna utjeha, odvraćanje pažnje, bliskost s nekim ili odmor?
Odgovori vam mogu pomoći da bolje prepoznate svoje potrebe i razlikujete fizičku glad od emocionalne potrebe za hranom.
Kako san i fizička aktivnost utiču na holesterol i zdravlje srca?
Ishrana je samo jedan dio priče. Stres koji dovodi do lošeg sna može značajno otežati kontrolu apetita. U takvim okolnostima često se osjećamo tromo i umorno, pa nam nedostaje motivacije čak i za običnu šetnju.
Iako fizička aktivnost obično nema veliki direktan uticaj na nivo LDL holesterola, ona i dalje ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova, kontroli tjelesne težine, održavanju kondicije i opštem blagostanju.
Zato tokom stresnih perioda cilj ne mora nužno biti intenzivnije vježbanje ili iscrpljujući treninzi. Važno je da ostanemo fizički aktivni, u skladu sa svojim mogućnostima.
To može biti kraći trening u teretani, šetnja, lagano trčanje ili samo deset minuta vježbanja. Svaki pokret je važan.
Šta uraditi kada stres narušava zdrave navike?
Kada život postane težak, često se usredsređujemo na to kako da spriječimo da stvari postanu još gore. Međutim, strah nije uvijek dobar pokretač promjena. Navike ne moraju biti savršene da biste vodili računa o nivou holesterola i zdravlju srca, podsjećaju stručnjaci.
Nastojte da spavate od sedam do devet sati svake noći.
Svakodnevno šetajte najmanje 30 minuta, u skladu sa svojim mogućnostima.
Praktikujte tehnike opuštanja i dubokog disanja.
Hranite se uravnoteženo i smanjite unos namirnica bogatih zasićenim mastima.
Pronađite način da smanjite dugotrajno psihičko opterećenje.
Povremeno provjeravajte lipidni status, prema preporuci ljekara.
Male, ali dosljedne promjene u svakodnevnim navikama mogu doprinijeti boljoj kontroli holesterola i očuvanju zdravlja, čak i u periodima pojačanog stresa, prenosi Kurir.
Komentari (0)