Kada imunski sistem ne funkcioniše kako treba, mogu se javiti učestale prehlade, upale pluća, stalni umor i sporije zarastanje rana. Ponekad se javljaju i problemi s varenjem, opadanje kose i slabljenje noktiju.

Iako se o jačanju imuniteta mnogo govori, manje pažnje posvećujemo svakodnevnim navikama koje mogu negativno uticati na njegov rad. Farmakolog Amir Bogal upozorava na sedam ponašanja koja mogu oslabiti odbrambene sposobnosti organizma, a neka od njih na prvi pogled djeluju potpuno bezazleno.

Pretjerivanje s fizičkom aktivnošću

Redovna i umjerena fizička aktivnost može pozitivno uticati na imunitet, ali pretjerivanje s treninzima može imati suprotan efekat.

„Ako se nakon treninga nastavlja osjećaj iscrpljenosti ili ako uobičajene vježbe odjednom postanu znatno napornije, moguće je da se organizam ne oporavlja na odgovarajući način“, objašnjava Bogal.

Zato je važno prilagoditi intenzitet treninga sopstvenim mogućnostima i ostaviti dovoljno vremena za odmor i oporavak.

Pretjerano restriktivne dijete

Umjereno smanjenje kalorijskog unosa u određenim okolnostima može uticati na aktivnost gena povezanih sa zapaljenskim procesima. Ipak, to ne znači da će manji unos hrane nužno oslabiti imunitet. Problem nastaje kada ishrana postane pretjerano restriktivna i kada organizam ne dobija dovoljno hranljivih materija.

„Imunski sistem oslanja se na proteine i ključne mikronutrijente kako bi stvarao ćelije koje se bore protiv infekcija. Kada su obroci premali ili se iz ishrane potpuno izbace čitave grupe namirnica, organizam možda neće imati dovoljno hranljivih materija za pravilno funkcionisanje imunskog odgovora. Zato je važno voditi računa o uravnoteženoj ishrani, umjesto da se jednostavno trudimo da jedemo što manje“, kaže Bogal.

Odlazak na spavanje u različito vrijeme

Kvalitetan san važan je za pravilno funkcionisanje organizma, ali nije bitno samo koliko sati spavamo. Važnu ulogu ima i vrijeme odlaska na spavanje.

„Većina ljudi razmišlja o dužini sna, ali važno je i da na spavanje odlazimo u približno isto vrijeme. Organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam, koji reguliše i periode tokom kojih su pojedini dijelovi imunskog sistema najaktivniji. Odlazak na spavanje u različito vrijeme može poremetiti taj ritam, čak i kada ukupan broj sati sna ostane približno isti“, navodi Bogal.

Zbog toga se preporučuje da svakog dana odlazimo na spavanje u približno isto vrijeme.

Pretjerana konzumacija alkohola

Velike količine alkohola mogu privremeno ometati način na koji bijela krvna zrnca reaguju na infekcije, zbog čega se organizam teže bori protiv bakterija i virusa.

„Alkohol nadražuje sluzokožu crijeva, može izazvati zapaljenske procese i poremetiti normalno funkcionisanje imunskog sistema. Zanimljivo je da ovaj efekat može trajati i do tri dana nakon konzumacije alkohola“, objašnjava Bogal.

Pušenje

Štetnost pušenja dobro je poznata, ali ova navika ne ugrožava samo pluća i srce već može negativno uticati i na imunski sistem.

„Sitne strukture nalik dlačicama, poznate kao cilije ili treplje, imaju važnu ulogu u čišćenju disajnih puteva. One pomažu organizmu da ukloni bakterije i viruse prije nego što prodru dublje u pluća“, objašnjava farmakolog.

Duvanski dim može oštetiti ove strukture, zbog čega se štetne čestice duže zadržavaju u disajnim putevima, a povećava se i rizik od respiratornih oboljenja.

Dobra vijest je da cilije mogu da se obnove nakon prestanka pušenja.

Hronični stres

Finansijski pritisci, brojne obaveze i stalna zabrinutost mogu ostaviti posljedice ne samo na psihičko već i na fizičko zdravlje.

„Tokom dugotrajnog stresa hormon kortizol može ometati način na koji imunski sistem reguliše zapaljenske procese, zbog čega se organizam teže bori protiv bakterija i virusa. Stres može izazvati i ponovljene skokove krvnog pritiska, jer ubrzava rad srca i sužava krvne sudove. Ponavljana povećanja pritiska vremenom mogu doprinijeti razvoju hipertenzije, koja često prolazi bez jasno uočljivih simptoma“, kaže Bogal.

Ukoliko ste izloženi pojačanom stresu, preporučuje se redovna kontrola krvnog pritiska. Ako stres počne značajno da narušava svakodnevno funkcionisanje, važno je potražiti stručnu pomoć.

Neadekvatna oralna higijena

Redovna oralna higijena nije važna samo za zdravlje zuba i sprečavanje karijesa. Istraživanja ukazuju na povezanost zdravlja usne duplje sa manjim rizikom od različitih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularna oboljenja i gubitak zuba.

„Kada se zubni plak nagomila, desni mogu da se upale i počnu da krvare, čime se bakterijama iz usne duplje olakšava prodor u krvotok. Ako se to često ponavlja, moguće je da u drugim dijelovima organizma dođe do razvoja hroničnih zapaljenskih procesa niskog intenziteta, koji mogu negativno uticati na imunski sistem“, zaključuje Bogal.

Zato su redovno pranje zuba, korištenje zubnog konca i odlazak kod stomatologa važni ne samo za lijep osmijeh već i za očuvanje opšteg zdravlja, prenosi Kurir.