Hronična limfocitna leukemija (HLL), zloćudna bolest krvi za koju su prije dvadesetak godina mogućnosti liječenja bile ograničene, danas se zahvaljujući ciljanim terapijama uspješno kontroliše kod velikog broja pacijenata.

Američki hematolog, profesor Džon Berd (John C. Byrd), jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za leukemiju, smatra da je medicina sve bliža pronalasku načina za potpuno izlječenje ove bolesti.

„Vjerovatno smo došli do tačke u kojoj već raspolažemo svim lijekovima potrebnim za izlječenje hronične limfocitne leukemije. Sada moramo da pronađemo pravu kombinaciju i način njihove primjene“, izjavio je Berd za hrvatsku agenciju Hina.

Inovativni lijekovi još nisu na listi RFZO

Prema posljednjem saopštenju Udruženja pacijenata LIPA, koje okuplja oboljele od limfoma, hronične limfocitne leukemije i mijeloproliferativnih neoplazmi, od četiri inovativna lijeka za HLL koja je odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA), Slovenija obezbjeđuje sva četiri, Hrvatska i Bugarska po tri, dok Srbija još nema nijedan na listi lijekova Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).

Hronična limfocitna leukemija najčešći je oblik leukemije kod odraslih u zapadnim zemljama i uglavnom se javlja u starijem životnom dobu. Nastaje nagomilavanjem maligno izmijenjenih B-limfocita, vrste bijelih krvnih zrnaca.

Kod nekih pacijenata bolest napreduje sporo i godinama ne zahtijeva terapiju, dok kod drugih može imati agresivniji tok.

Od hemoterapije do ciljanih lijekova

Veliki napredak u liječenju donijeli su ciljani lijekovi, poput ibrutiniba i akalabrutiniba, u čijem je razvoju učestvovao i Berd. Oni djeluju na mehanizme koji omogućavaju preživljavanje malignih ćelija, a mnogim pacijentima omogućavaju liječenje tabletama kod kuće, bez klasične hemoterapije.

Ipak, nijedan terapijski režim još ne garantuje potpuno izlječenje. Kod određenih pacijenata vremenski ograničena terapija omogućava dugotrajnu remisiju, odnosno period bez znakova aktivne bolesti, tokom kojeg nije potrebno dalje liječenje.

Posebno dobre rezultate postižu pacijenti sa povoljnijim genetskim karakteristikama bolesti, dok je kod osoba sa mutacijom gena TP53 ili delecijom 17p, odnosno gubitkom dijela 17. hromozoma, češće potrebno kontinuirano liječenje.

Nove kombinacije otvaraju put izlječenju

Berd najveći potencijal vidi u kombinovanju ciljanih lijekova sa savremenim imunoterapijama, uključujući bispecifična antitijela i CAR-T terapiju. Ova metoda koristi genetski izmijenjene imunske ćelije pacijenta kako bi napale maligne ćelije.

„Ove terapije već pokazuju mogućnost dugotrajnog odgovora na liječenje, a njihova ranija primjena i odgovarajuće kombinovanje mogli bi da nas približe cilju kojem težimo, a to je potpuno izlječenje hronične limfocitne leukemije“, poručio je profesor Berd, piše Kurir Zdravlje.