Ljudi koji tokom dana provode više vremena na jakom svjetlu rjeđe obolijevaju od demencije, pokazalo je veliko istraživanje u kojem je učestvovalo više od 87.000 ljudi. Zanimljivo je da nije neophodno ni jako sunce – dovoljno dnevne svjetlosti može da se dobije i kada je napolju oblačno.
Istraživanje koje su sproveli naučnici sa Medicinskog univerziteta u Guangdžouu, a koje je objavljeno u stručnom časopisu General Psychiatry, obuhvatilo je 87.577 odraslih osoba iz Velike Britanije.
Svi učesnici bili su dio velike britanske zdravstvene baze UK Biobank. Na početku istraživanja niko od njih nije imao demenciju, a prosječna starost bila je 62 godine. Nešto više od polovine učesnika bile su žene.
Svaka osoba je sedam dana nosila poseban uređaj na zglobu koji je mjerio kretanje i količinu svjetlosti kojoj je bila izložena.
Zatim su istraživači pratili njihovo zdravstveno stanje u prosjeku 8,1 godinu. Za to vrijeme demencija je dijagnostikovana kod 741 osobe.
Ne morate da čekate sunčan dan
Rezultati su pokazali da su osobe koje su tokom dana bile izložene svjetlosti jačoj od 1.000 luksa imale približno 16 odsto manji rizik od demencije u poređenju sa onima koji su provodili vrijeme u slabije osvijetljenom prostoru.
Da biste stekli predstavu o kakvoj svjetlosti je riječ, 1.000 luksa može da odgovara dnevnom svjetlu napolju kada je oblačno.
Još zanimljiviji rezultat zabilježen je kod ljudi koji su najmanje 42 minuta dnevno provodili na svjetlosti jačoj od 5.000 luksa, kakva se može izmjeriti napolju tokom vedrog dana.
Kod njih je rizik od demencije bio približno 17 odsto manji.
Istraživači su naveli i da je izloženost jakom dnevnom svjetlu kraća od 42 minuta bila snažnije povezana sa kasnijom pojavom demencije nego nekoliko poznatih faktora rizika, među kojima su gojaznost, konzumiranje alkohola i povrede glave.
S druge strane, u ovoj studiji nije pronađena statistički značajna povezanost između noćnog osvjetljenja i rizika od demencije.
Zašto je dnevna svjetlost toliko važna?
Objašnjenje se možda krije u našem unutrašnjem biološkom satu.
Tijelo ima prirodan ritam koji prati smjenu dana i noći, a poznat je kao cirkadijalni ritam.
On utiče na to kada smo pospani, kada imamo najviše energije, kako spavamo, ali i na određene funkcije mozga.
Dnevna svjetlost pomaže organizmu da pravilno uskladi taj ritam.
Kod ljudi koji imaju demenciju često se javljaju poremećaji spavanja i biološkog sata, zbog čega istraživači smatraju da ova povezanost zaslužuje dodatnu pažnju.
U pojedinim analizama pokazalo se da obrasci spavanja, fizičke aktivnosti i određene razlike u građi mozga mogu da objasne približno trećinu uočene veze između dnevne svjetlosti i rizika od demencije.
Povezanost je bila izraženija kod osoba koje prirodno kasnije odlaze na spavanje, kod onih koji su tokom noći izloženi većoj količini svjetlosti, kao i kod nosilaca varijante gena APOE ε4, koja je povezana sa povećanim rizikom od demencije.
Da li svakodnevna šetnja može da pomogne?
Istraživači smatraju da bi vrijeme provedeno na dnevnom svjetlu moglo da postane još jedan koristan pokazatelj prilikom procjene rizika od demencije.
„Izloženost dnevnom svjetlu mogla bi da posluži kao novi pokazatelj rizika od demencije”, izjavio je Honglijang Feng sa Medicinskog univerziteta u Guangdžouu, jedan od autora istraživanja.
Ipak, važno je razumjeti šta su rezultati zaista pokazali.
Ovo istraživanje ne dokazuje da dnevna svjetlost sprečava demenciju. Ono pokazuje povezanost između veće izloženosti svjetlosti tokom dana i manjeg rizika od razvoja bolesti.
Osim toga, uređaji su mjerili svjetlost na zglobu, a ne količinu svjetlosti koja zaista dopire do očiju.
Postoji i mogućnost da su kod nekih učesnika promjene povezane sa demencijom počele mnogo prije postavljanja dijagnoze, zbog čega su se manje kretali i rjeđe izlazili napolje.
Ipak, rezultati otvaraju zanimljivo pitanje: koliko vremena svakodnevno provodimo na prirodnom svjetlu?
Mnogi od nas ujutru odlaze na posao, veći dio dana provode u zatvorenom prostoru, a kući se vraćaju kada je već mrak.
Zbog toga bi čak i kratka dnevna šetnja mogla da bude korisna navika. Boravak napolju donosi i druge prednosti, poput više kretanja i boljeg usklađivanja ritma spavanja.
Dnevna svjetlost nije lijek protiv demencije, ali ovo veliko istraživanje pokazuje da vrijedi dodatno proučiti njenu ulogu u očuvanju zdravlja mozga.
(NajŽena)
Komentari (0)