Zaboravljanje nečijeg imena, mjesta na kojem smo ostavili ključeve ili zakazanog termina može se dogoditi svakome, posebno u periodima stresa i umora.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati uobičajene propuste u pamćenju od promjena koje otežavaju samostalno funkcionisanje.
Kada zaboravnost postaje znak ozbiljnijeg problema?
Neurolog dr Dipak Jadav objašnjava da starenjem mozgu može biti potrebno više vremena za obradu i prisjećanje određenih informacija.
Zbog toga nije neobično da starija osoba povremeno zaboravi neki podatak, ali ga se kasnije prisjeti.
Problem nastaje kada zaboravnost postane učestala, kada osoba ne može da se sjeti nedavnih razgovora ili kada počne da ima poteškoće sa svakodnevnim obavezama.
„Demencija je više od blagih propusta u pamćenju, ona je progresivno opadanje kognitivnih sposobnosti, utiče na mogućnost samostalnog funkcionisanja u toj mjeri da na kraju pacijenta čini zavisnim od pomoći drugih“, objašnjava dr Jadav.
Među mogućim znacima upozorenja izdvajaju se zaboravljanje nedavnih događaja, problemi sa upravljanjem novcem i gubljenje u poznatom okruženju.
Jedna razlika može pomoći u prepoznavanju simptoma
Važna razlika između uobičajene zaboravnosti i pojedinih oblika demencije jeste način na koji osoba reaguje na podsjetnike.
Kod povremenih problema sa pamćenjem često je dovoljno da neko spomene određeni detalj kako bi se osoba prisjetila zaboravljene informacije.
Kod Alchajmerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, sposobnost stvaranja novih sjećanja može biti narušena, zbog čega ni podsjetnici ponekad nisu dovoljni.
Ipak, ova razlika sama po sebi nije dovoljna za postavljanje dijagnoze, jer se problemi sa pamćenjem mogu pojaviti iz različitih razloga.
Demencija nije uvijek posljedica Alchajmerove bolesti
Dr Jadav upozorava da se kognitivne poteškoće mogu javiti i zbog problema sa krvnim sudovima mozga.
Moždani udar može oštetiti dijelove mozga odgovorne za pamćenje, pažnju, govor i donošenje odluka.
Vaskularno kognitivno oštećenje može se razviti nakon jednog ili više moždanih udara, ali i usljed dugotrajnog oštećenja sitnih krvnih sudova.
Za razliku od Alchajmerove bolesti, čiji se simptomi najčešće razvijaju postepeno, problemi nakon moždanog udara mogu nastati iznenada.
Međutim, vaskularno kognitivno oštećenje ponekad se razvija i polako, što dodatno otežava njegovo rano prepoznavanje.
Posebnu pažnju treba da obrate osobe sa ovim zdravstvenim problemima
Kod vaskularnih kognitivnih oštećenja prvi simptomi ne moraju biti povezani isključivo sa pamćenjem.
Ponekad su izraženiji problemi sa koncentracijom, planiranjem aktivnosti i brzinom razmišljanja.
Osobe koje imaju visok krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol ili su ranije pretrpjele moždani udar trebalo bi posebno da obrate pažnju na promjene u kognitivnim sposobnostima.
Iznenadna zbunjenost, otežan govor, spušten ugao usana ili slabost jedne ruke mogu biti znaci moždanog udara i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, čak i kada simptomi brzo nestanu.
Gotovo 57 miliona ljudi živjelo je sa demencijom
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tokom 2021. godine u svijetu je sa demencijom živjelo približno 57 miliona ljudi.
Komisija naučnog časopisa „The Lancet“ je 2024. godine identifikovala 14 potencijalno promjenljivih faktora rizika povezanih sa razvojem demencije.
Među njima su visok krvni pritisak, dijabetes, pušenje i nedovoljna fizička aktivnost.
Prema procjeni komisije, djelovanjem na ove faktore moglo bi se spriječiti ili odgoditi gotovo 45 odsto slučajeva demencije na globalnom nivou.
Ipak, riječ je o procjeni potencijala prevencije na nivou stanovništva, a ne o garanciji da pojedinac neće razviti bolest.
Problemi sa pamćenjem ne znače automatski demenciju
Zaboravnost i poteškoće sa koncentracijom mogu biti povezane i sa drugim zdravstvenim stanjima.
Među mogućim uzrocima nalaze se nedostatak sna, depresija, manjak vitamina B12, poremećaji rada štitaste žlijezde i neželjena dejstva određenih lijekova.
Zato je važno da se uzrok promjena u pamćenju utvrdi ljekarskim pregledom, umjesto da se unaprijed pretpostavi da je riječ o demenciji.
Naročito je važno reagovati ako se poteškoće ponavljaju, postaju izraženije ili utiču na samostalnost osobe.
Kada je vrijeme za pregled kod neurologa?
Dr Jadav naglašava da povremeno zaboravljanje ne mora biti razlog za zabrinutost, ali da postoje situacije u kojima je stručna pomoć neophodna.
„Normalno je da u nekom momentu zaboravite gdje ste ostavili ključeve. Problem nastaje kada zaboravite čemu ti ključevi služe“, objašnjava neurolog.
Ukoliko osoba više ne može samostalno da obavlja zadatke koje je ranije bez poteškoća izvršavala, zaboravlja nedavne razgovore ili se gubi na poznatim mjestima, preporučuje se ljekarska procjena.
Pravovremeni pregled može pomoći u utvrđivanju uzroka simptoma, prepoznavanju stanja koja se mogu liječiti i planiranju odgovarajuće zdravstvene podrške.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, demencija nije neizbježan dio starenja, a prepoznavanje prvih simptoma i kontrola faktora rizika mogu značajno doprinijeti očuvanju kognitivnog zdravlja.
Komentari (0)