Ali da li su neke slagalice bolje od drugih za zdravo starenje? Odgovor zavisi od vještina koje želite da aktivirate ili na kojima želite da radite.
Naučnik koji se bavi istraživanjem dugovječnosti i neuropsiholog objasnili su šta se dešava u mozgu kada rješavamo slagalice i na šta treba obratiti pažnju prilikom izbora.
Ukrštenice
Svi smo dobro upoznati sa ukrštenicama: mrežom praznih polja koja čekaju da budu popunjena riječima uz pomoć (ponekad) korisnih tragova. Ali prava privlačnost leži u vještinama koje one aktiviraju, objašnjava dr Danijel Fenton, neuropsiholog.
„Ukrštenice i jezičke igre uključuju pronalaženje riječi, semantičku memoriju i verbalnu fluentnost“, dodaje Fenton. Ove vještine vam pomažu da se prisjetite informacija, povežete riječi sa njihovim značenjem i pronađete pravu riječ koja odgovara opisu.
Ukrštenice se takođe oslanjaju na vokabular i opšte znanje, što, kako Fenton navodi, obično ostaje relativno stabilno kako starimo, posebno ako već volite rješavanje ukrštenica.
„To su uglavnom jače strane kod starijih osoba, tako da se ove slagalice oslanjaju na dobro očuvane vještine“, dodaje Fenton.
Istraživanja takođe nude ohrabrujuće dokaze. Kliničko ispitivanje iz 2022. godine uporedilo je ukrštenice sa kompjuterizovanim kognitivnim igrama kod 107 odraslih osoba sa blagim kognitivnim oštećenjem. Nakon 78 sedmica, učesnici kojima su bile dodijeljene ukrštenice ostvarili su bolje rezultate na primarnom mjerenju kognitivnih promjena u okviru studije.
Ova studija ne znači da ukrštenice sprečavaju demenciju; one jednostavno mogu biti koristan alat za smisleno angažovanje mozga kako starite, objašnjava dr Džordan Vajs, docent na Odsjeku za preciznu medicinu i Institutu za optimalno starenje na Medicinskom fakultetu „Grossman“ pri Univerzitetu u Njujorku.
Sudoku
Sudoku uključuje brojeve, ali ne zahtijeva nikakvu matematiku. Umjesto toga, igrači moraju da popune mrežu brojevima od jedan do devet, pri čemu se nijedan broj ne smije pojaviti više od jednog puta u bilo kojem redu, koloni ili kvadratu.
Fenton objašnjava da ove slagalice aktiviraju radnu memoriju, vještine logičkog zaključivanja i održanu pažnju. Ove vještine vam pomažu da zadržite informacije u umu dok završavate zadatak i da ostanete fokusirani.
Sudoku i kognitivne vještine takođe su proučavani zajedno. Članak objavljen u časopisu „Activities, Adaptation & Aging“ ispitivao je da li je redovno rješavanje sudoku slagalica povezano sa promjenama u radnoj memoriji.
Istraživači su primijetili poboljšanja u zadatku zamjene digitalnih simbola i u učinku memorije slova. Međutim, studija je bila mala i nije imala kontrolnu grupu, tako da se ne može sa sigurnošću reći da ova vrsta slagalice sprečava kognitivni pad kako starimo. Nalazi nude preliminarne dokaze o vezi između sudokua i rezultata na testovima radne memorije.
Logičke zagonetke
Dobra logička zagonetka rijetko vas navodi na to da se zadovoljite prvim odgovorom koji vam padne na pamet. Umjesto toga, morate da odvagate tragove, isključite mogućnosti i ponekad preispitate svoj pristup kada ne daje rezultate.
„Logičke zagonetke uključuju rasuđivanje, testiranje hipoteza i mentalnu fleksibilnost“, objašnjava Fenton. „One su najbliže izvršnim vještinama na koje starenje najviše utiče.“
Ali ne bi trebalo da se zadovoljite samo lako rješivim zagonetkama, bilo logičkim ili nekim drugim, dodaje Fenton.
„Ciljajte na zonu ‘produktivnog mučenja’“, kaže Fenton. „Rješavanje bi trebalo da zahtijeva pravu koncentraciju i da vam omogući da ga završite, ili skoro završite, u većini slučajeva. Ako rješavate na autopilotu, to je previše lako: prijatno je, ali vas više ne podstiče na napredak. Ako se redovno osjećate frustrirano i odustajete, to je previše teško.“
U suštini, izaberite umjeren put: pronađite nešto izazovno, ali ne i previše teško.
Slagalice
Za razliku od slagalica sa brojevima, klasične pazle oslanjaju se na vizuelne tragove kako bi se sastavila šira slika. Pronalaženje pravog dijela znači obraćanje pažnje na oblike, boje i šare, dok istovremeno zamišljate kako bi pojedinačni dijelovi mogli da se uklope u završnu sliku.
Vajs se slaže sa tim, navodeći da se prepoznavanje obrazaca, mentalna rotacija, kao i vizuelne i prostorne vještine aktiviraju prilikom rješavanja slagalica.
Da li bi ta praksa s vremenom mogla da se pretvori u očigledne kognitivne koristi? Konačan odgovor još nije utvrđen.
Studija iz 2018. godine pokazala je da su vještine rješavanja slagalica povezane sa boljim rezultatima u nekoliko kognitivnih mjera, posebno u vizuelno-prostornoj kogniciji.
Međutim, studija je otkrila da mjesec dana rješavanja slagalica nije značajno poboljšalo opštu kogniciju u poređenju sa kontrolnom grupom. Ovi nalazi sugerišu da dugotrajno rješavanje slagalica može imati kognitivne koristi, ali ne dokazuju da ono sprečava kognitivni pad.
(NajŽena)
Komentari (0)