Većina ljudi prve poteškoće pripisuje starenju, misleći da je sasvim normalno što sve teže prate razgovor, zaboravljaju brojeve telefona ili zastajkuju pri obavljanju rutinskih svakodnevnih obaveza.

Profesor kognitivnih neuronauka sa Univerziteta u Bornmutu Ben Paris objašnjava da se ključni razlog krije u frontalnom režnju mozga koji se nalazi odmah iza čela. Ovaj dio odgovoran je za takozvane izvršne funkcije, odnosno planiranje, organizaciju, usmjeravanje pažnje i prilagođavanje novim situacijama. Iako frontalni režanj prirodno prolazi kroz promjene tokom godina, brzina tog procesa značajno se razlikuje od osobe do osobe.

Sam po sebi, povremeni trenutak zaboravnosti ne znači da osoba ima ozbiljne zdravstvene probleme, ali učestalo ponavljanje ovih simptoma jeste razlog da se ode na pregled. Profesor Ben Paris izdvaja pet ključnih pokazatelja na koje valja obratiti pažnju.

Multitasking

Prvi signal jeste sve teže obavljanje dvije stvari istovremeno. Na primjer, dok pripremate ručak i razgovarate sa partnerom, mozgu je potrebno znatno više vremena da prebaci pažnju sa kuhinje na sagovornika. Ova pojava direktno je povezana sa kognitivnom fleksibilnošću, odnosno sposobnošću da naš mozak brzo mijenja fokus. Sposobnost istovremenog upravljanja različitim zahtjevima spada u složenije zadatke, pa se promjene u tom segmentu mogu primijetiti veoma rano.

Izostavljanje riječi

Drugi uočljivi znak jeste učestalo izostavljanje riječi iz rečenica. Iako umor i stres mogu svakome da skrate misao, redovno preskakanje riječi može ukazivati na poteškoće u kontroli pažnje i odgovora. Ova funkcija nam pomaže da se usredsredimo na bitne informacije dok potiskujemo one nevažne.

Miješanje riječi

Pored toga, treći signal jeste miješanje riječi koje pripadaju istoj grupi ili imaju slično značenje. Ako umjesto riječi viljuška izgovorite kašika ili nož, vaš um aktivira više povezanih pojmova odjednom. Ukoliko se ovakve zamjene dešavaju sve češće i ako su izgovorene riječi sve udaljenije od onih koje ste željeli da upotrijebite, to može biti razlog za dodatnu pažnju, posebno ako otežava svakodnevnu komunikaciju.

Zaboravljanje

Četvrti znak jeste situacija u kojoj krećete u prodavnicu bez novčanika ili spiska za kupovinu. Naizgled jednostavna nabavka hljeba i mlijeka zapravo zahtijeva složen niz mentalnih koraka. Kada taj proces oslabi, može doći do poteškoća sa radnom memorijom, pa učestalo izlaženje iz kuće bez osnovnih stvari postaje razlog za brigu.

Izgubljenost

Peti signal je kruženje po prodavnici i nemogućnost da pronađete traženi artikal. Kada se oslanjamo na kratkoročnu i prostornu memoriju, znamo gdje se nalazimo u prostoru, pa ponovljeni povratak u isti prolaz može ukazivati na poteškoće sa pamćenjem i orijentacijom. Učestali zaborav i gubljenje orijentacije u poznatom prostoru posebno su važni ako počnu da ometaju svakodnevne aktivnosti.

Kada ove promjene počnu da utiču na svakodnevicu, neophodno je obratiti se ljekaru, a posebno je važno ako na problem ukažu članovi porodice. Naime, pojedine osobe pogođene su stanjem koje se zove anosognozija, što znači da nisu svjesne sopstvenog kognitivnog pada.

Uzrok simptoma ne mora uvijek biti Alchajmerova bolest, već tegobe mogu izazvati i moždani udar ili tumor, zbog čega je pravovremena dijagnostika važna za očuvanje zdravlja. Svako naglo pogoršavanje stanja zahtijeva stručnu procjenu i prilagođavanje svakodnevnih navika. Pravovremeni odlazak kod ljekara od presudnog je značaja jer kognitivni pad mogu uzrokovati i drugi ozbiljni zdravstveni problemi.

Kako sačuvati mozak i usporiti starenje

Srećom, postoje načini da se podrži zdravlje mozga i sačuva mentalna svježina. Fizička aktivnost i pravilna ishrana igraju važnu ulogu u očuvanju moždanih funkcija. Namirnice bogate folatima i omega-3 masnim kiselinama, kao što su zeleno lisnato povrće, riba, orašasti plodovi i bobičasto voće, dio su uravnotežene ishrane koja se povezuje sa boljim zdravljem mozga. Ipak, nije dokazano da pojedinačne namirnice same po sebi sprečavaju kognitivno propadanje.

Pored toga, trening snage dva puta sedmično može da doprinese očuvanju fizičke kondicije i opšteg zdravlja, dok aerobne vježbe poboljšavaju cirkulaciju. Istraživanja ukazuju na moguće koristi fizičke aktivnosti za kognitivne funkcije, ali još nije pouzdano utvrđeno u kojoj mjeri ona može da spriječi ili uspori demenciju.

Takođe, neophodno je ograničiti alkohol i ostaviti cigarete jer konzumiranje alkohola može negativno da utiče na dijelove mozga zadužene za pamćenje. Mentalna aktivnost takođe je važna, pa učenje novog jezika, sviranje instrumenta, čitanje i rješavanje kvizova mogu da pomognu u održavanju kognitivnih sposobnosti.

Na kraju, važno je njegovati društveni život i provoditi vrijeme u prirodi. Razgovor sa dragim ljudima i prilagođavanje u društvu podstiču mozak da obrađuje informacije i ostane aktivan. Boravak u prirodi može da doprinese smanjenju stresa i boljem raspoloženju, što je takođe važno za opšte zdravlje.

(Žena)