Simptomi sindroma suvog oka mogu biti različiti od osobe do osobe. Najčešći uključuju peckanje i žarenje očiju, svrab, osjećaj pijeska ili stranog tijela u oku, crvenilo, te osjetljivost na svjetlost.

Takođe, pacijenti se često suočavaju sa zamućenim vidom koji se poboljšava treptanjem, umorom očiju, kao i sa pojačanim suzenjem. Ovo pojačano suzenje može djelovati paradoksalno, ali je zapravo posljedica iritacije oka. Mnogi ljudi se iznenade kada saznaju da suzne oči takođe mogu biti znak suvog oka. Kada površina oka postane previše suva i nadražena, organizam može reagovati stvaranjem viška refleksnih suza koje ipak ne uspijevaju dovoljno dugo da zadrže potrebnu vlagu na oku.

Oftalmolozi ističu da je riječ o složenom stanju koje može imati više uzroka, a najčešće se javlja zbog smanjene proizvodnje suza ili njihovog prebrzog isparavanja. Rizik od nastanka ovog sindroma značajno povećavaju dugotrajno gledanje u ekrane računara, mobilnih telefona i tableta, boravak u klimatizovanim ili grijanim prostorijama, nošenje kontaktnih sočiva, kao i starenje. Pored toga, uzročnici mogu biti i hormonske promjene, naročito kod žena, određeni lijekovi poput antihistaminika i nekih antidepresiva, autoimune bolesti kao što je Sjögrenov sindrom, te bolesti i upale kapaka koje utiču na kvalitet suznog filma. Ljekari upozoravaju da je sve češći okidač pretjerana izloženost ekranima jer tokom rada na računaru ili korišćenja mobilnog telefona trepćemo rjeđe nego inače, zbog čega suze brže isparavaju sa površine oka.

Povremena suvoća očiju nije razlog za zabrinutost, međutim, ako simptomi traju sedmicama, često se ponavljaju ili utiču na svakodnevne aktivnosti, potrebno je javiti se oftalmologu. Neliječeni sindrom suvog oka može povećati rizik od oštećenja površine oka i razvoja infekcija. Liječenje direktno zavisi od uzroka i težine simptoma. Kod blažih oblika često pomažu vještačke suze koje vlaže površinu oka. Takođe, korisno je redovno praviti pauze tokom rada za računarom, češće treptati i izbjegavati usmjeravanje ventilatora ili klima-uređaja direktno ka licu. Kod težih oblika, ljekar može preporučiti dodatne terapije koje smanjuju upalu i poboljšavaju kvalitet suznog filma. Iako se sindrom suvog oka često smatra manjim problemom, dugotrajni simptomi mogu značajno narušiti kvalitet života, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati znakove i potražiti stručni savjet ako se tegobe ne povlače, piše B92.