Početkom decembra 2019. godine u kineskom gradu Vuhan zabilježeni su prvi slučajevi tada nepoznate respiratorne bolesti koja će kasnije biti identifikovana kao COVID-19. U početku se radilo o manjem broju pacijenata, ali se virus vrlo brzo počeo širiti, prvo unutar Kine, a zatim i širom svijeta.

Već u januaru 2020. godine zabilježeni su prvi slučajevi zaraze u drugim državama, uključujući Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje, dok je ubrzo proglašena i globalna pandemija.

U Republici Srpskoj prvi slučaj virusa korona potvrđen je 5. marta 2020. godine u Banjaluci, kada je muškarac koji se vratio iz Italije testiran pozitivno na virus, a ubrzo je potvrđeno da je zaražen i njegov sin.

U prvim sedmicama pandemije najveći broj oboljelih u zemlji bio je upravo u Banjaluci, a mnogi novi slučajevi bili su povezani sa prvim zaraženim pacijentom.

Zbog brzog širenja virusa, vlasti su vrlo brzo su uvele restriktivne mjere.

Već 10. marta 2020. godine zabranjena su veća javna okupljanja, zatvorene su škole, a uvedene su i dodatne kontrole na granicama.

Kasnije je uveden i policijski čas, koji je trajao od 20 časova do 5 ujutro, dok su građani bili pozvani da maksimalno ograniče kretanje i kontakte.

Pandemija u brojkama 

Podaci međunarodnih zdravstvenih baza i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da se ukupan broj smrtnih slučajeva u BiH kreće između 16.300 i 16.400, dok je broj registrovanih zaraženih tokom pandemije premašio 403.000.

U Republici Srpskoj tokom pandemije registrovano je više od 122.000 slučajeva infekcije, dok je od posljedica virusa preminulo oko 6.700 osoba. U tom periodu na prisustvo virusa testirano je više od 467.000 građana.

U bolnicama u Republici Srpskoj trenutno nema hospitalizovanih pacijenata sa posljedicama virusa korona, što pokazuje da je epidemija u potpunosti stavljena pod kontrolu.

Širenje pandemije 

Virus se ubrzo proširio i na druge dijelove zemlje. Jedno od većih žarišta pojavilo se u Konjicu, gdje je u martu 2020. godine održana proslava 70 godina fabrike „Igman“, kojoj je prisustvovalo oko 200 ljudi.

Kasnije je utvrđeno da je jedan od gostiju bio zaražen virusom, zbog čega su se novi slučajevi pojavili u Sarajevu, Travniku, Goraždu i drugim gradovima.

Prvi smrtni slučaj od posljedica COVID-19 u Bosni i Hercegovini zabilježen je 21. marta 2020. godine u Bihaću.

Uticaj pandemije na društvo i ekonomiju

Pandemija je snažno pogodila i ekonomiju Bosne i Hercegovine. Zbog prekida lanaca snabdijevanja iz Kine već početkom 2020. godine došlo je do problema u proizvodnji u pojedinim industrijama.

Posebno su pogođeni turizam, ugostiteljstvo, transport i proizvodnja, a mnoge kompanije bile su primorane da smanje obim poslovanja ili privremeno obustave rad.

U prvim mjesecima pandemije zabilježena je i povećana kupovina osnovnih namirnica, a u pojedinim gradovima povremeno je dolazilo do nestašica proizvoda poput brašna i zaštitne opreme.

Pandemija koja je promijenila svakodnevni život

Iako je pandemija danas iza nas, period virusa korona ostao je jedno od najtežih iskustava koje je savremeni svijet prošao. Mnogi su tada prvi put osjetili kako izgleda kada se svakodnevni život potpuno promijeni, od zatvorenih škola i praznih ulica do straha za zdravlje najbližih.

Danas, nekoliko godina kasnije, život se uglavnom vratio u normalu, ali sjećanje na pandemiju i dalje podsjeća koliko se stvari mogu brzo promijeniti i koliko su solidarnost, odgovornost i snažan zdravstveni sistem važni u ovakvim situacijama.