Nakon što je 2009. godine izgrađen javni put u banjalučkom naselju Šargovac u ulici Vrtače (Srpski Milanovac) pojavili su se problemi mještaninu Branislavu S. Od tada se svake godine u njegovom voćnjaku aktivira klizište, a zemlja obruši na ulicu.
Bager iz džepa, put iz budžeta
Javlja se i opravdana bojazan mještanina da će pomjeranje zemlje jednom oštetiti i glavni cjevovod koji snabdijeva vodom ovo naselje.
"2009. godine se pojavilo klizište, a naredne godine 2010. u julu sam organizovao čišćenje zemlje. Angažovao sam bager da ukloni zemlju sa puta, koji sam sam finansirao. Tada smo postavili drvene stubove kako bi spriječili dalje obrušavanje, ali nakon većih kiša ono se ponovo aktivira", ispričao je Branislav S. za Aloonline.
Klizište je uzrokovalo i pucanje asfalta pomenutog puta, a ovaj Banjalučanin se više puta obraćao gradu sa molbom da riješe problem koji ne bi ni postojao da nije izgrađen javni put.
"Nesporno je da se grad se širi i da je ovaj put neophodan. Međutim, ovdje je voćnjak, a pogledajte sada. Rupa. Ne smijem ništa da sadim, a više strijepim da će se zemlja toliko obrušiti da će ugroziti vodovod koji se nalazi uz put. Šta ćemo onda? Ko će biti kriv", pita se Branislav S.
Kaže, pisao je i molbu Gradskoj upravi Banjaluka da riješi ovaj problem. Tvrdi, potporni zid bi bio idealno rješenje koji ne bi puno koštao, a spriječio bi moguću havariju. Prije dvije godine posjetili su ga i Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju Grada Banjaluka. Tada je utvrđeno da je na ovoj lokaciji oštećen asfaltni put u "vidu denivelacija i podužnih pukotina nastalih klizanjem materijala kosine zasjeka sa donje strane puta".
"Pored ovoga, u produžetku ulice, vidljivi su tragovi odrona materijala sa kosine zasjeka sa gornje strane puta na makadamski kolovoz ulice", navedenu je obavještenju gradske Inspekcije.
Dodali su da su o ovom slučaju obavijestili i Odjeljenje za saobraćaj i puteve, kao upravljača puta kako bi otklonili ovaj problem. Navode i da su nadležno odjeljenje obavijestili i o molbi vlasnika zemlja za izgradnju potpornog puta jer je riječ o "investiciji koju po zakonu rješava upravljač puta", navodi se obavještenju Odsjeka za inspekcijske poslove.
Inspektori bili, zapisali, otišli
Od tada ni traga ni glasa nadležnih, sve do našeg upita. Tada su predstavnici nadležnog Odjeljenja obišli ovu lokaciju, razgovarali sa mještanima, a vlasnika zemlje pozvali obavještavajući ga da su bili na terenu.
Evidentirali su oštećenja na saobraćajnici kao i problem usljed klizišta u blizini pored makadamskog puta.
"Na predmetnoj lokaciji potrebno je izvršiti sanaciju klizišta na makadamskom dijelu puta, kao i sanaciju dijela asfaltnog kolovoza. Trenutno navedena lokacija nije obuhvaćena programom finansiranja, ali će nadležne službe pratiti stanje na terenu i u skladu sa prioritetima i mogućnostima planirati dalje aktivnosti", navodi su u odgovoru Gradske uprave Banjaluka.
Pojasnili su da mjesne zajednice dostavljaju Gradskoj upravi svoje prioritete i prijedloge za rješavanje infrastrukturnih problema na svom području. Nakon razmatranja dostavljenih zahtjeva vrši se određivanje stvarnih prioriteta, te se problemi rješavaju prema stepenu hitnosti i raspoloživim budžetskim sredstvima.
Grad nema podatke o klizištima, ali ima procedure
Interesovalo nas je koliko je zapravo klizišta na području Banjaluke, koliko je ih je sanirano i koliko je novca izdvojeno za to iz budžeta Grada. Ipak, ove podatke nismo dobili.
"Na području grada Banje Luka evidentiran je značajan broj klizišta, naročito u višim i brdskim dijelovima grada, gdje konfiguracija terena i atmosferski uticaji dodatno utiču na pojavu klizanja zemljišta", odgovor je Grada Banjaluka na broj klizišta.
Ni sa podacima o sanacijama klizišta nisu bili rječitiji. Čini se da se saniraju, ali ne i koliko i za koju sumu novca.
"U prethodnom periodu izvršena je sanacija više klizišta na području grada. Potrebno je naglasiti da se u prošlosti na mnogim lokacijama gradilo neplanski i bez potrebnih dozvola, što je vremenom dovelo do pojave određenih problema na terenu. Takođe, postoje klizišta manjeg i većeg obima, te se njihovo rješavanje razlikuje u zavisnosti od složenosti i stepena ugroženosti", rekli su u GU Banjaluka.
Kako Grad reaguje u slučaju aktivnog klizišta?
Nema ni podataka koliko je aktivnih klizišta u gradu, ali su pojasnili šta rade u slučaju aktivnog klizišta. Kažu, njihovo rješavanje podrazumijeva više faza uključujući:
- određivanje prioriteta,
- procjenu troškova,
- izradu projektne dokumentacije,
- provođenje tenderskih procedura i
- izvođenje radova na sanaciji, u skladu sa zakonskim procedurama i raspoloživim sredstvima.
Iako nemamo zvaničnih podataka o broju klizišta, u javnosti se pojavila informacija da je na području Banjaluke registrovano čak 180 klizišta, a tada su stručnjaci upozoravali da se najveći dio problema vraća na neadekvatna geološka istraživanja i neplanski pristup gradnji.
Podsjećamo, problemi sa klizištima i ugroženom infrastrukturom već mjesecima opterećuju više banjalučkih naselja. Dok su u Priječanima mještani predali krivičnu prijavu protiv nadležnih zbog nebezbjednog puta i neriješenih klizišta, u naselju Lauš pokrenuta zemlja ugrozila je pomoćne objekte porodice Janjetović.
Istovremeno, na Starčevici stanari duže od godinu dana trpe urušavanje kolovoza i nagnute bandere, dok iz Savjeta mjesne zajednice poručuju da se sa sanacijom mora sačekati suvo vrijeme i stabilizacija tla.
Šta je klizište?
Prema Geološkom topografskom institutu Sjedinjenih Američkih Država (USGS), koji je jedna od vodećih svjetskih institucija za proučavanje prirodnih katastrofa, definicija glasi:
"Klizište se definiše kao kretanje mase stijena, krhotina (detritusa) ili zemlje niz padinu, a nastaje kada se poremeti stabilnost padine."
Komentari (0)