Gojko Petrović, vlasnik farme, kaže da u početku nije planirao da se bavi proizvodnjom mlijeka, već je magarce nabavio iz hobija. Međutim, ubrzo se pojavila potražnja za magarećim mlijekom, pa je stado postepeno raslo.
„Prije desetak godina kupio sam dva magarca zbog djece. Onda se pojavila potražnja za magarećim mlijekom i polako smo širili farmu. Jedno po jedno grlo, pa kupovina novih životinja i tako smo došli do današnjeg broja“, priča Petrović za Aloonline.
Na farmi trenutno imaju oko 80 magaraca, među kojima je i nekoliko mladunaca. U mužnji je trenutno desetak do dvanaest magarica, koje dnevno daju između pet i šest litara mlijeka.
„Magarice uglavnom daju od tri decilitra do pola litra mlijeka dnevno. Trenutno muzemo desetak do dvanaest grla i proizvedemo između pet i šest litara mlijeka dnevno“, kaže on.
Litar magarećeg mlijeka košta 80 KM, a cijena se, kako kaže, nije mijenjala od početka prodaje.
Najveće zadovoljstvo mu, ističe, nije zarada, već pozitivna iskustva kupaca koji se godinama vraćaju po mlijeko.
„Zadovoljan sam potražnjom, ali još više me raduje što su ljudi zadovoljni. Mnogi se vraćaju godinama, što dovoljno govori koliko im je mlijeko pomoglo“, priča Petrović.
Prema njegovim riječima, magareće mlijeko najčešće koriste osobe sa plućnim tegobama, ali i roditelji koji ga kupuju za djecu zbog jačanja imuniteta.
„Broj jedan je za plućne bolesti, a dosta pomaže i kod jačanja imuniteta. Ljudi ga koriste godinama i da nisu zadovoljni rezultatima sigurno se ne bi stalno vraćali“, kaže Petrović.
Iako mnogi misle da je uzgoj magaraca zahtjevan posao, Petrović kaže da to nije slučaj.
„Nije nešto pretjerano zahtjevno. Magarac je plemenita i dobra životinja. Većinu godine su na paši, a dodatna ishrana potrebna je uglavnom tokom zimskog perioda, kada im dajemo sijeno. Sve je prirodno“, objašnjava on, dodajući da mu supruga najviše pomaže.
Od poljoprivrede i stočarstva, kaže, njegova porodica uspijeva pristojno da živi. Osim magaraca, uzgajaju i oko 300 ovaca, kao i druge domaće životinje.
Kupci magarećeg mlijeka dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. Dio njih lično dolazi na farmu, dok se veće količine šalju brzom poštom.
„Imam svoje redovne mušterije. Uvijek se neko javi, naruči ili dođe na farmu. Dosta isporučujemo u Srbac, Laktaše i Banjaluku, a šaljemo i u druge gradove širom BiH“, ističe naš sagovornik.
Na kraju poručuje mladima da se ne plaše rada na selu i da poljoprivreda može biti dobar životni izbor za one koji su spremni da ulože trud.
„Mladima bih poručio da se bave poljoprivredom i domaćinstvom. Ko hoće da radi, može da uspije i da živi od svog rada“, zaključuje Petrović.
Kako se dobija magareće mlijeko?
Magareće mlijeko se dobija mužnjom magarica, slično kao i kod krava ili koza, ali postoji jedna velika razlika – magarice daju veoma male količine mlijeka.
Da bi magarica davala mlijeko, prvo mora da oždrijebi mladunče. Mladunče (magare) ostaje uz majku i sisa veći dio mlijeka, a farmeri obično muzu samo višak koji ostane nakon hranjenja mladunčeta.
Jedna magarica u prosjeku daje od pola litre do dvije litre mlijeka dnevno, a često i manje, zbog čega je magareće mlijeko znatno skuplje od kravljeg ili kozjeg.
Mužnja se uglavnom obavlja ručno ili posebnim aparatima, nekoliko puta dnevno, jer se mlijeko ne može nakupiti u velikim količinama odjednom.
Zbog male proizvodnje, za samo jedan litar magarećeg mlijeka često je potrebno pomusti više magarica. Zato je ono jedno od najskupljih mlijeka na tržištu.
Komentari (0)