Registrovani dijetetičar Luk Kori zato bez uvijanja kaže da je najgore što možete pojesti hrana koja ima mnogo kalorija, a gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost. Drugim riječima, jedete puno, a organizam i dalje ostaje gladan vitamina, minerala i vlakana. To je onaj osjećaj kada ste siti, ali nemate snage ni za šta.

"Mnoge od ovih namirnica imaju visok sadržaj natrijuma i dodatog šećera, što može doprinijeti ozbiljnim bolestima i zdravstvenim stanjima. Ne kažem da ih nikada više ne treba jesti, ali ovakvu hranu treba konzumirati veoma rijetko", objašnjava Kori.

Prema njegovim riječima, tri proizvoda posebno bi trebalo da nestanu iz svakodnevne ishrane.

Zamrznuta pica je najbrži put do praznih kalorija

Na prvi pogled djeluje kao spas posle napornog dana. Ubacite je u rernu, sačekate deset minuta i ručak je gotov. Ali ta praktičnost ima cijenu. Zamrznuta pica je tipičan primjer hrane koja izgleda zasitno, a nutritivno je gotovo prazna.

"Većina zamrznutih pica sadrži mnogo kalorija, natrijuma, šećera i zasićenih masti, a vrlo malo drugih korisnih hranljivih materija", rekao je Kori.

U praksi to znači da unesete ogromnu količinu energije, a tijelo ne dobije skoro ništa korisno. Sat vremena kasnije ponovo ste gladni, pa posežete za još nečim. I tako ulazite u začarani krug prejedanja.

Gazirana pića su šećer koji popijete, a ne primijetite

Tečni šećer je možda i najpodmukliji dio moderne ishrane. Sokovi se piju brzo, bez žvakanja i bez osjećaja sitosti, pa je vrlo lako unijeti duplo više kalorija nego što mislite.

"Gazirana pića je vrlo lako konzumirati u velikim količinama, što može doprinijeti velikom unosu kalorija i šećera. To može dovesti do povećanja telesne težine i drugih zdravstvenih problema", upozorava Kori.

Jedna limenka dnevno deluje bezazleno, ali na godišnjem nivou to su kilogrami čistog šećera koje ste unijeli gotovo nesvesno. Tijelo to pretvara u masne naslage, ne u energiju.

Mesne prerađevine su navika koja dugoročno košta zdravlja

Slanina, kobasice, viršle i razne suhomesnate delikatese često su osnova doručka ili brzog sendviča. Ukusne jesu, ali su nutritivno problematične. Pune su zasićenih masti, soli i nitrata, supstanci koje se povezuju sa većim rizikom od hroničnih bolesti.

Kori naglašava da problem nije povremeni zalogaj, već svakodnevna upotreba. Kada takva hrana postane rutina, organizam je stalno pod opterećenjem.

Suština cijele priče je jednostavna i prilično starinska, manje fabričke hrane, više pravih, domaćih namirnica. Povrće, voće, jaja, mahunarke, meso i riba u svom prirodnom obliku. Bez marketinga, bez trikova. Samo ono što su jeli i naši stari, i što je telo oduvijek znalo da prepozna kao hranu.