Riječ je o promjenama poznatim kao ksantelazme, koje se pojavljuju u obliku žućkastih naslaga na kapcima ili u njihovoj neposrednoj blizini.

Iako same po sebi uglavnom nisu opasne, naučnici istražuju njihovu povezanost sa bolestima srca i krvnih sudova.

Šta su ksantelazme i zašto nastaju?

Ksantelazme su žućkaste, najčešće blago izdignute naslage koje nastaju nakupljanjem holesterola i drugih masnoća u ćelijama kože.

Najčešće se pojavljuju na gornjim ili donjim kapcima, posebno u blizini unutrašnjih uglova očiju.

Njihova pojava često se povezuje sa povišenim vrijednostima holesterola i drugih masnoća u krvi, ali nije ograničena samo na osobe koje imaju poremećen lipidni status.

Prema podacima Klivlendske klinike, približno polovina osoba sa ksantelazmama ima povišen holesterol, dok kod ostalih vrijednosti mogu biti uredne.

Istraživanje pokazalo povećan rizik od infarkta i moždanog udara

Studija objavljena 2026. godine u naučnom časopisu „Atherosclerosis“ analizirala je medicinske podatke dvije uporedive grupe, sa ukupno 35.850 pacijenata.

Istraživači su pratili učestalost srčanog udara, moždanog udara i prolaznog ishemijskog napada (TIA) kod osoba sa ksantelazmama i kod onih koje nisu imale ove promjene.

Rezultati su pokazali da je tokom prve godine praćenja srčani udar zabilježen kod jednog odsto osoba sa ksantelazmama, u poređenju sa 0,35 odsto ispitanika iz kontrolne grupe.

Moždani udar registrovan je kod 0,95 odsto pacijenata sa ksantelazmama, dok je u kontrolnoj grupi taj udio iznosio 0,30 odsto.

Povećana učestalost ozbiljnih kardiovaskularnih događaja zabilježena je i tokom petogodišnjeg i desetogodišnjeg praćenja.

Povećan rizik i kod osoba sa urednim holesterolom

Jedno od važnih pitanja jeste da li ksantelazme mogu ukazivati na povećan zdravstveni rizik i kod osoba koje nemaju povišene masnoće u krvi.

Ranija istraživanja pokazala su povezanost ovih naslaga sa rizikom od srčanih oboljenja, čak i nakon uzimanja u obzir poznatih faktora rizika, uključujući vrijednosti holesterola.

Ipak, nalazi svih dosadašnjih studija nisu potpuno usaglašeni, pa ksantelazme ne treba smatrati pouzdanim samostalnim pokazateljem budućeg infarkta ili moždanog udara.

Žute naslage na kapcima povezane i sa prolaznim moždanim udarom

Istraživači su analizirali i učestalost tranzitornog ishemijskog napada, poznatog kao TIA ili prolazni moždani udar.

Riječ je o privremenom poremećaju dotoka krvi u određeni dio mozga, koji može izazvati simptome slične moždanom udaru.

Tokom prve godine praćenja TIA je zabilježen kod 0,60 odsto pacijenata sa ksantelazmama, u poređenju sa 0,19 odsto osoba iz kontrolne grupe.

Ovi nalazi ukazuju na statističku povezanost, ali ne znače da će osoba sa žutim naslagama na kapcima nužno doživjeti moždani ili srčani udar.

Kada se treba obratiti ljekaru?

Osobama koje primijete žućkaste naslage na kapcima preporučuje se pregled kod ljekara kako bi se procijenilo njihovo porijeklo i eventualni faktori kardiovaskularnog rizika.

Ljekar može preporučiti provjeru holesterola, šećera u krvi, krvnog pritiska i drugih parametara, u zavisnosti od zdravstvenog stanja pacijenta.

Važno je naglasiti da ksantelazme same po sebi nisu znak da će se infarkt ili moždani udar dogoditi za nekoliko mjeseci.

Takođe, one nisu tipični simptomi akutnog moždanog udara ili srčanog udara.

Iznenadna slabost jedne strane tijela, poremećaj govora ili spušten ugao usana zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Isto važi za snažan pritisak ili bol u grudima, naročito ako je praćen gušenjem, hladnim znojem ili izrazitom slabošću.

Pravovremeni pregledi mogu pomoći u prevenciji

Stručnjaci naglašavaju da prepoznavanje mogućih pokazatelja kardiovaskularnog rizika može biti korisno za pravovremeno otkrivanje i kontrolu bolesti.

Ipak, procjena rizika ne može se zasnivati samo na izgledu kože, već zahtijeva razmatranje više faktora, uključujući godine, nasljedne predispozicije, krvni pritisak, pušenje, dijabetes i nivo masnoća u krvi.

Zato promjene na kapcima ne treba zanemariti, ali ni tumačiti kao siguran znak predstojećeg zdravstvenog problema.

Pravovremeni pregledi, kontrola poznatih faktora rizika i pridržavanje medicinskih preporuka ostaju važni koraci u prevenciji srčanih i moždanih oboljenja.

(Srpskainfo)