Fermentisana hrana sve je zastupljenija u svakodnevnoj ishrani, posebno zbog rastućeg interesovanja za zdravlje crijevnog mikrobioma.
Međutim, njen sastav i potencijalne koristi zavise od načina proizvodnje, vrste mikroorganizama i uslova čuvanja.
Nije svaka fermentisana namirnica probiotik
Iako se pojmovi fermentisana hrana i probiotik često koriste kao sinonimi, među njima postoji važna razlika.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unose u odgovarajućim količinama, imaju dokazano povoljno djelovanje na zdravlje.
To znači da sama činjenica da je neka namirnica prošla proces fermentacije ne garantuje da sadrži probiotike.
Pojedini proizvodi tokom proizvodnje prolaze kroz termičku obradu, kojom se uništavaju živi mikroorganizmi nastali fermentacijom.
Zbog toga stručnjaci savjetuju potrošačima da prilikom kupovine obrate pažnju na deklaraciju i provjere da li proizvod sadrži žive bakterijske kulture.
Kefir sadrži različite vrste bakterija i kvasaca
Kefir se izdvaja među fermentisanim mliječnim proizvodima zbog raznovrsnosti mikroorganizama koje može sadržavati.
Za razliku od jogurta, koji najčešće sadrži određene bakterijske kulture, kefir može imati složeniji sastav, uključujući različite bakterije i kvasce.
Upravo zbog toga predmet je brojnih istraživanja o uticaju fermentisane hrane na zdravlje crijeva.
Ipak, sastav kefira nije isti kod svih proizvođača, pa se ne može tvrditi da svaki proizvod pruža jednake zdravstvene koristi.
Kefir je i izvor proteina, kalcijuma, fosfora i pojedinih vitamina B grupe, zbog čega može predstavljati vrijedan dio uravnotežene ishrane.
Jogurt je dobar izbor, ali treba čitati deklaraciju
Jogurt je jedna od najčešće konzumiranih fermentisanih namirnica.
Osim što obezbjeđuje proteine i kalcijum, proizvodi sa živim bakterijskim kulturama mogu doprinijeti unosu korisnih mikroorganizama.
Ipak, zdravstvene koristi zavise od vrste bakterija i njihovog prisustva u gotovom proizvodu.
Prilikom kupovine preporučuje se provjera deklaracije, posebno podataka o živim kulturama i dodatom šećeru.
Jogurt i kefir mogu biti dio svakodnevne ishrane, ali nijedan od njih ne može samostalno riješiti sve probleme sa probavom.
Kiseli kupus bogat vitaminima, ali važan način pripreme
Kiseli kupus tradicionalno je zastupljen na našim trpezama, a predstavlja izvor vitamina C i drugih hranljivih materija.
Nepasterizovani kiseli kupus može sadržavati žive bakterijske kulture nastale prirodnom fermentacijom.
S druge strane, pasterizacijom se većina tih mikroorganizama uništava, pa termički obrađen proizvod nema iste karakteristike.
To ne znači da pasterizovani kupus nema nutritivnu vrijednost, jer i dalje može sadržavati korisne sastojke nastale tokom fermentacije.
Važno je imati na umu i da kiseli kupus često sadrži značajnu količinu soli, zbog čega osobe koje moraju ograničiti unos natrijuma treba da obrate pažnju na veličinu porcija.
Mogu li fermentisane namirnice ojačati imunitet?
Crijevni mikrobiom ima važnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema, a ishrana može uticati na njegov sastav.
Pojedina istraživanja ukazuju na to da redovna konzumacija određene fermentisane hrane može dovesti do promjena u crijevnom mikrobiomu i pojedinim pokazateljima upale.
Međutim, to ne znači da fermentisana hrana automatski jača imunitet ili sprečava bolesti.
Efekti zavise od vrste proizvoda, prisutnih mikroorganizama, količine koja se konzumira i individualnog zdravstvenog stanja.
Zbog toga fermentisane namirnice treba posmatrati kao dio raznovrsne ishrane, a ne kao zamjenu za liječenje ili garanciju zaštite od infekcija.
Šta jesti nakon terapije antibioticima?
Kefir i jogurt često se preporučuju nakon korišćenja antibiotika, ali njihova djelotvornost nije jednaka kod svih osoba.
Antibiotici mogu promijeniti sastav crijevnog mikrobioma, dok pojedini probiotski sojevi imaju dokaze o koristi u određenim situacijama, poput smanjenja rizika od proliva povezanog sa antibioticima.
Ipak, nije potvrđeno da svi fermentisani proizvodi jednako obnavljaju mikrobiom nakon terapije.
Osobe sa ozbiljnim zdravstvenim problemima ili oslabljenim imunitetom trebalo bi da se prije uzimanja probiotskih dodataka posavjetuju sa ljekarom.
Za zdrava crijeva važna su i vlakna
Pored fermentisanih namirnica, važnu ulogu u zdravlju crijeva imaju prehrambena vlakna.
Ona se nalaze u voću, povrću, mahunarkama i cjelovitim žitaricama.
Posebno su značajni prebiotici, odnosno sastojci hrane koje određeni korisni mikroorganizmi koriste za rast i aktivnost.
Njihovi izvori uključuju luk, bijeli luk, banane i pojedine cjelovite žitarice.
Kombinacija raznovrsne ishrane, dovoljno vlakana, fermentisanih proizvoda, redovnog kretanja i kvalitetnog sna može pomoći održavanju zdravog crijevnog mikrobioma.
Najvažnije je, međutim, da se nijedna pojedinačna namirnica ne posmatra kao čudotvorno rješenje.
Istraživanje Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford pokazalo je da ishrana bogata fermentisanim namirnicama može povećati raznovrsnost crijevnih mikroorganizama i smanjiti pojedine pokazatelje upale. Ipak, istraživanje je obuhvatilo 36 zdravih odraslih osoba, pa su za šire zaključke potrebna dodatna ispitivanja.
Komentari (0)