Kod osjetljivijih ljudi takođe može doći do problema sa krvotokom, a na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, ljudi starije životne dobi, te oni oslabljenog imuniteta.

Šta se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?




  • Vene se šire (vazodilatacija), zbog čega se pritisak snižava

  • Promjena krvnog pritiska može uzrokovati slabost i nesvjesticu

  • Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta

  • Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu

  • Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost

  • UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih izraslina na koži (npr. melanom)

  • UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku



https://aloonline.ba/vijesti/meteorolog-andjelko-savic-toplotni-talas-vremenska-prognoza/

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?


Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi svoje i zdravlje svojih bližnjih. Potrebno je preduzeti adekvatne mjere i to:

  • Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo posebno vrijedi za osobe kod kojih je povećan rizik od toplotnog udara.

  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

  • Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi.

  • Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale.

  • Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem.

  • Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge.

  • Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta.


Takođe, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kom boravite:

  1. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću.

  2. Danju zatvorite prozore i spustite roletne, naročito one koje su okrenute prema suncu.

  3. Ugasite sva vještačka svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

  4. Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor.

  5. Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre peškire, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka.

  6. Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske.

  7. Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.

  8. Birajte najhladniju prostoriju za boravak.