Naravno, ne predstavlja svaka bol alarmantno stanje, ali ako manifestacije traju neuobičajeno u predjelu sredogruđa, šire se ka vilici ili ruci, traju dvadesetak minuta, velike su šanse da se upravo radi o infarktu, te je važno odmah pozvati Hitnu pomoć.

"Tipičan bol za infarkt javlja se u sredogruđu, koji je karaktera stezanja, pečenja i velike težine na grudnom košu, širi se ka vilici, ka lijevoj ruci i traje najmanje nekoliko minuta. Ukoliko imate infarkt, bol traje više od 20 minuta, nažalost tako uglavnom bude, i u tim situacijama treba odmah pozvati Hitnu pomoć", objasnio je za Telegraf kardiolog prof. dr Petar Otašević, sa Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".

Kako je istakao, svake godine bilježi se porast i pomjera se granica, te ljudi već sa 35 godina mogu doživjeti infarkt miokarda iako na prvi pogled djeluju zdravo.

"Institut Dedinje je pripravna bolnica za infarkt svakoga dana, od 7 ujutru do 7 uveče, ali petkom i nedjeljom smo pripravni 24 časa. U zavisnosti od dana do dana, mi imamo između 5 i 15 bolesnika koji dođu sa infarktima u tim našim terminima petkom i nedjeljom, i više ne možete da utvrdite koja je to generacija ugrožena. Recimo, imali smo momka od 33 ili 34 godine, i imali smo baku od 90 godina koja je imala infarkt. I kada počnete da pričate sa tim mladim čovjekom koji je došao sa akutnim infarktom miokarda, shvatite da su svi njegovi iz porodice imali infarkt u nekim ranijim godinama. I čim to čujete, shvatite da postoji ozbiljan faktor rizika koji se genetski prenosi i to je najčešće povišen holesterol, i da je taj čovjek na vrijeme otišao da izmjeri holesterol i da je dobio terapiju, on vjerovatno ne bi imao infarkt ili bi dobio u kasnijim godinama. Infarkt je ozbiljna stvar, nemojte čekati i pokušajte to da spriječite", objasnio je profesor u podkastu "Zdravo sa Ivanom".

Simptomi infarkta

Bol u grudima izgleda zastrašujuće ali se simptomi često preklapaju sa drugim tegobama, što može zbuniti ljude. Svakako, savjet ljekara je da bol u grudima ne treba ignorisati, ali da bi terapiju trebalo uzimati redovno.

"Opet se vraćam na početak razgovora, povišen holesterol ne boli, vi ne znate da imate povišen holesterol sve dok se ne dogodi tako drastična situacija, opet se vraćam na ovog mladog čovjeka, njegov holesterol je praktično bio veći dva i po puta nego što je normalno. On uopšte nije bio gojazan, ali je imao taj nasljedni faktor i nije znao da ima povišen holesterol. Čovjek potpuno aktivno živi, vježba, trenira, međutim, ako imate puno holesterola koji cirkuliše u vašem organizmu, onda se on lijepi za zidove krvnih sudova, pravi aterosklerotske plakove, i kada ti plakovi puknu, dolazi do potpunog začepljenja, krv ne može da teče kroz krvni sud, i srce nema dovoljno kiseonika", pojasnio je profesor Otašević.

Prema riječima kardiologa, i stil života kao i genetika utiču na naše zdravlje, ono što je važno jesu preventivni pregledi koje sami sebi morate odrediti.

(Telegraf)