Najnovija u nizu je „šećerna dijeta“ - plan ishrane koji se bazira na visokom unosu šećera i ugljenih hidrata, uz minimalne količine masti i proteina. Na tiktoku i jutjubu dobija sve više pristalica, ali i ozbiljna upozorenja od strane stručnjaka. Da li ova dijeta zaista ima smisla ili je samo još jedan opasan trend?

Šta je šećerna dijeta?

Šećerna dijeta podrazumijeva ishranu sa puno ugljenih hidrata, prvenstveno prostih šećera, dok se unos proteina i masti svede na minimum. U teoriji, dozvoljeno je konzumirati šećer kroz voće i povrće, ali mnogi sljedbenici ove dijete posežu za bombonama, bijelim šećerom, sirupima i industrijskim sokovima.

Dok ishrana bogata voćem i povrćem može biti korisna, fokus na prerađeni šećer i zanemarivanje ostalih nutrijenata izaziva zabrinutost kod ljekara i nutricionista.

Ko stoji iza ovog trenda?

Američki fitnes influenser Mark Bel popularizovao je varijantu šećerne dijete u kojoj danima unosi isključivo voće, med, javorov sirup, šećer i slatkiše, dok povremeno dodaje proteine kroz meso i proteinske napitke. S druge strane, australijska blogerka Freelee the Banana Girl decenijama se hrani gotovo isključivo voćem, a redovno pije i „šećernu vodu“ - vodu sa šećerom, limunom i bobicama. Ovakvi primjeri su ekstremni i nisu u skladu sa preporukama nutricionista.

Nauka i šećerna dijeta

Trenutno, većina tvrdnji o benefitima šećerne dijete zasniva se isključivo na ličnim iskustvima, a ne na pouzdanim naučnim dokazima. Međutim, jedno istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Nature Metabolism bacilo je svjetlo na efekat niskoproteinske, visokougljenohidratne ishrane.

U studiji su ispitanici konzumirali ishranu sa svega 9% proteina i čak 70% ugljenih hidrata tokom pet nedelja. Zanimljivo je da su, iako su jeli više kalorija kako bi održali tjelesnu težinu, ipak izgubili oko jedan kilogram bez promjene u fizičkoj aktivnosti. Vjeruje se da ovakav efekat potiče od povećanog lučenja hormona FGF21, koji utiče na regulaciju šećera i insulinske osjetljivosti. Ipak, studija je bila malog obima i kratkog trajanja, pa se ne mogu izvoditi dalekosežni zaključci.

Rizici prekomernog unosa šećera

Dok je prirodni šećer iz voća dio zdrave ishrane, prerađeni šećeri u velikim količinama mogu povećati rizik od visokog pritiska, srčanih bolesti, problema sa zubima i gojaznosti. Ovakav način ishrane može izazvati i hormonski disbalans, nagle promjene nivoa energije i osjećaj gladi, jer mu nedostaju vlakna i proteini koji daju sitost.

Ne nasjedajte na trendove

U vremenu kada se svaka ideja može viralno raširiti, ključno je da birate informacije od stručnih i proverenih izvora. Šećerna dijeta, u obliku u kojem se promoviše na mrežama, nije zasnovana na nauci i može štetiti zdravlju. Umjesto toga, izaberite raznovrsnu ishranu bogatu integralnim biljnim namirnicama, bez preteranog unosa rafinisanog šećera. Vaše tijelo će vam biti zahvalno, piše Telegraf.