Većina ljudi koji smršaju teško održava postignutu težinu na duge staze, a povratak kilograma česta je pojava nakon što se ublaže dijetetski napori i vrate uobičajene rutine. Naučnici još uvijek pokušavaju otkriti šta razlikuje onu malu grupu koja uspijeva zadržati novu težinu od onih koji je vrate, a sve je više dokaza koji upućuju na to da bi svakodnevno kretanje moglo biti dio odgovora.

Oko 8.500 koraka dnevno

Preliminarna sistematska analiza 14 studija, objavljena u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health, sugeriše da je hodanje oko 8.500 koraka dnevno povezano s uspješnim održavanjem težine nakon dijete. Analizom je ispitano kako se dnevni broj koraka mijenjao tokom faza mršavljenja i održavanja težine u programima za pretilost utemeljenim na promjeni životnog stila.

  • Početno stanje: U svim studijama, učesnici su u prosjeku bilježili oko 7.200 koraka dnevno.

  • Faza mršavljenja: Dnevni broj koraka porastao je na otprilike 8.400 do 8.500, uz prosječan gubitak težine od oko 4 odsto.

  • Zanimljivost: Početna runda aktivnosti nije bila pouzdan pokazatelj koliko će kilograma učesnici izgubiti.

Ključno otkriće pojavilo se kasnije. Tokom faze održavanja, učesnici koji su uspješno zadržali postignutu težinu nastavili su hodati oko 8.500 koraka dnevno ili više, dok je manji broj koraka bio povezan s ponovnim debljanjem. Važno je napomenuti da su nalazi pregleda preliminarni i posmatrački, te ne utvrđuju direktnu uzročno-posljedičnu vezu.

Tijelo se opire gubitku kilograma

Razlika između gubitka kilograma i njihovog održavanja odražava ono što kliničari često viđaju, kaže Yen-Yi Juo, hirurg i ljekar specijalizovan za pretilost.

"Održavanje težine zahtijeva savladavanje prirodne sklonosti tijela da sačuva ravnotežu, u ovom slučaju tjelesnu masu, dok je sam gubitak kilograma često jednostavnija, kratkoročna intervencija", rekao je Juo za Newsweek.

Usporedio je održavanje težine s balansiranjem na jednoj nozi: "Većina ljudi može nakratko podići jednu nogu i balansirati sekundu-dvije, no znatno je teže zadržati taj položaj duže vrijeme." Prema Juou, tijelo se aktivno opire dugoročnom gubitku težine kroz hormonalne i metaboličke promjene:

  1. Nivoi hormona gladi rastu.

  2. Metabolizam se može usporiti.

  3. Potrošnja energije se smanjuje.

Uloga vježbe i buduća istraživanja

Nalazi upućuju na to da fizička aktivnost može pomoći u suzbijanju ovih efekata. Redovna tjelovježba pomaže u očuvanju mišićne mase i održavanju bazalnog metabolizma, što doprinosi dugoročnoj stabilnosti.

Ipak, Juo upozorava da veći broj koraka možda nije jedini pokretač uspjeha. Ostaje nejasno da li više hodanja direktno uzrokuje bolje održavanje težine ili jednostavno odražava šire pridržavanje zdravih navika, poput:

  • Kvalitetne ishrane

  • Urednog spavanja

  • Redovnog praćenja napretka

"Jedno od velikih ograničenja u istraživanju pretilosti jeste to što su se kliničari donedavno uveliko oslanjali na indeks tjelesne mase (BMI) umjesto na rutinsko praćenje sastava tijela. Zbog toga još uvijek ne razumijemo u potpunosti koliki je stvarni doprinos očuvanja mišića i metaboličke prilagodbe u dugoročnom održavanju težine", zaključio je.