Moždani udar je jedno od najopasnijih zdravstvenih stanja i jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta kod osoba starijih od 50 godina. Dobra vest je da veliki broj slučajeva može da se spriječi ako se simptomi prepoznaju na vreme i reaguje dovoljno brzo.
Šta se dešava tokom moždanog udara?
Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u dio mozga naglo prekinut ili smanjen. Bez kiseonika i hranljivih materija moždane ćelije počinju da odumiru već nakon nekoliko minuta.
Najčešći oblici su:
- Ishemijski moždani udar – začepljenje krvnog suda
- Hemoragijski moždani udar – pucanje krvnog suda
- Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) – privremeni poremećaj cirkulacije, poznat i kao "mini moždani udar"
Iako simptomi TIA mogu da nestanu u roku od 24 sata, riječ je o ozbiljnom upozorenju jer se rizik od pravog moždanog udara značajno povećava u danima koji slede. Zato je neophodno odmah potražiti ljekarsku pomoć.
Kako ga prepoznati u tri koraka?
Ovaj jednostavan test može pomoći u brzom prepoznavanju simptoma.
1. Osmeh
Zamolite osobu da se nasmijje.
Znak upozorenja: jedna strana lica ostaje nepomična ili je ugao usana spušten.
2. Podizanje ruku
Zamolite osobu da podigne obe ruke i zadrži ih u vazduhu.
Znak upozorenja: jedna ruka pada, deluje slabo ili utrnulo.
3. Govor
Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu.
Znak upozorenja: nerazgovetan govor, teškoće u izgovoru ili nerazumijevanje pitanja.
Ako primijetite i samo jedan od ovih simptoma, odmah pozovite Hitnu pomoć. Kod moždanog udara svaki minut može biti presudan.
Simptomi koje ne biste smeli da zanemarite
- iznenadna jaka vrtoglavica i gubitak ravnoteže
- naglo pogoršanje vida na jednom ili oba oka
- jaka glavobolja koja se javlja iznenada, često praćena mučninom
- poteškoće sa gutanjem
- zbunjenost i dezorijentacija
Rizik od moždanog udara povećavaju:
- visok krvni pritisak
- dijabetes
- povišen holesterol
- atrijalna fibrilacija
- ateroskleroza
- pušenje i prekomerna konzumacija alkohola
- višak telesne težine
- fizička neaktivnost
- nasledni faktori
Što je više faktora prisutno, to je rizik veći.
Prevencija: male navike koje prave veliku razliku
Kontrolišite krvni pritisak
Visok krvni pritisak jedan je od glavnih uzroka moždanog udara. Redovno ga mjerite, čak i kada se osećate dobro, a terapiju uzimajte prema preporuci ljekara.
Pazite na holesterol i šećer u krvi
Povišen holesterol može dovesti do stvaranja naslaga u krvnim sudovima, dok dijabetes oštećuje njihove zidove. Preventivne kontrole barem jednom godišnje mogu biti ključne.
Krećite se svakodnevno
Dovoljno je 30 minuta umerene aktivnosti dnevno. Šetnja, plivanje, vožnja bicikla ili lagane vježbe mogu značajno smanjiti rizik.
Birajte zdraviju ishranu
Na jelovniku neka bude više povrća, voća, ribe i integralnih žitarica, a manje soli, šećera i industrijski prerađene hrane, piše SlobodnaDalmacija.
Ne prekidajte terapiju na svoju ruku
Mnogi prestanu da uzimaju lijekove čim se osećaju bolje ili kada im se krvni pritisak stabilizuje. Upravo je terapija razlog poboljšanja, a samostalni prekid može ozbiljno povećati rizik od moždanog ili srčanog udara. Ako imate nuspojave ili nedoumice, obratite se ljekaru prije bilo kakve promjene.
Komentari (0)