Kako navodi Health, visok nivo šećera u krvi može izazvati simptome koji variraju od blagih do teških, uključujući moždanu maglu, sporije razmišljanje, probleme sa koncentracijom i pamćenjem, umor, promjene raspoloženja, konfuziju, izrazitu pospanost, smanjenu budnost, napade ili gubitak svijesti u težim slučajevima.

Nizak nivo šećera takođe može dovesti do poteškoća sa koncentracijom, konfuzije, napada ili gubitka svijesti.

Sami simptomi ne mogu pouzdano pokazati da li je nivo šećera visok ili nizak. Ljekari savjetuju da osobe koje primijete ove simptome što prije izmjere šećer u krvi, posebno ako imaju dijabetes ili uzimaju lijekove poput insulina ili kortikosteroida, te da postupaju u skladu sa planom liječenja koji su dobili od svog medicinskog tima.

Mary Feldman, neurolog u Dartmouth Hitchcock Medical Centeru u Libanu, u američkoj saveznoj državi Nju Hempšir, navela je da slatki desert vjerovatno neće naglo promijeniti moždane funkcije kod osobe čiji organizam dobro reguliše glukozu.

Međutim, kod osoba sa dijabetesom ili insulinskom rezistencijom veliki skok glukoze može smanjiti protok krvi u određenim dijelovima mozga.

„To može dovesti do simptoma moždane magle, problema sa pamćenjem i pažnjom, kao i pogoršanja raspoloženja, poput pojačane tuge i anksioznosti“, rekla je Feldman za Health.

Endokrinolog Joseph Barrera iz Providence Mission Hospitala u okrugu Orindž u Kaliforniji rekao je da sposobnost jasnog razmišljanja može početi da se mijenja nekoliko sati nakon porasta nivoa glukoze.

Kod nekih ljudi blago povišen nivo šećera ne izaziva simptome, dok drugi osjećaju umor, maglu u glavi ili poteškoće sa koncentracijom. Dejstvo može nastupiti brže kada nivo šećera postane veoma visok i izazove dehidraciju ili poremećaj ravnoteže elektrolita.

Vrijednost glukoze iznad 180 miligrama po decilitru otprilike dva sata nakon početka obroka smatra se visokom za većinu odraslih osoba sa dijabetesom, iako lični ciljani raspon može biti drugačiji.

Kratkotrajni skok glukoze kod većine ljudi ne ostavlja trajno oštećenje mozga, ali ozbiljne hitne komplikacije dijabetesa, poput dijabetičke ketoacidoze ili hiperosmolarnog hiperglikemijskog stanja, mogu biti opasne po život.

Dugotrajno povišen nivo šećera u krvi može tokom godina oštetiti krvne sudove koji dopremaju krv bogatu kiseonikom u mozak i izazvati upalu, što povećava rizik od moždanog udara i vaskularne demencije.

Dijabetes je povezan i sa većim rizikom od Alchajmerove bolesti, iako to ne znači da će se bolest razviti kod svake osobe sa dijabetesom.

Kratkotrajni simptomi, poput sporijeg razmišljanja i otežane obrade informacija, uglavnom se povlače kada se nivo glukoze vrati na sigurniji nivo.

Promjene koje nastaju tokom godina, uključujući oštećenje malih krvnih sudova, gubitak zdravog moždanog tkiva i smanjenje mozga, mogu biti trajne, prenosi Klix, piše Srpskainfo.