Kako objašnjavaju ljekari, tokom hladnijeg perioda češće su kardiološke tegobe, pa se osobama koje imaju zdravstvene probleme savjetuje poseban oprez.

Stezanje krvnih sudova i skokovi pritiska

Stezanje krvnih sudova, bolovi u grudima, glavobolja, otežano disanje na hladnom vazduhu i nagli skokovi krvnog pritiska samo su neke od tegoba koje mogu biti izraženije tokom ovakvih vremenskih prilika.

Prema podacima službi Hitne pomoći, tokom prethodnih noći za pomoć su se najčešće javljali hronični bolesnici, prvenstveno srčani pacijenti, osobe sa hipertenzijom i astmatičari.

Suženje krvnih sudova, promjene vazdušnog pritiska, ali i neredovno uzimanje lijekova mogu doprinijeti naglom pogoršanju hroničnih oboljenja.

Ljekari i farmaceuti apeluju da je redovno uzimanje propisane terapije ključno, naročito u danima kada su kardiovaskularni sistem i disajni putevi dodatno opterećeni.

"Ukoliko imate visok pritisak i dobili ste svoju terapiju, bez dogovora sa izabranim ljekarom ili farmaceutom ne smijete prestati sa uzimanjem lijeka jer se izlažete riziku od srčanog ili moždanog udara. Takođe, mnogi kada osjete poboljšanje zdravstvenog stanja, na svoju ruku prestaju sa terapijom ili smanjuju dozu, što nije preporučljivo", objasnila je farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije Slađana Panajotović.

Hladan i suv vazduh, u kombinaciji sa pojačanim vjetrom i zimskim aerozagađenjem, predstavlja poseban izazov za disajne puteve. Na udaru su prije svega starije osobe i hronični bolesnici, ali i meteoropate i mlađa populacija, piše Telegraf. 

Stručnjaci podsjećaju da je važno pridržavati se savjeta ljekara i ne mijenjati terapiju na svoju ruku.

"Ako bi neko sa dijagnozom hipertenzije prestao da uzima terapiju, izlaže se riziku od komplikovanih kardiovaskularnih događaja. Nema razloga da pacijent ulazi u te rizike. Čuvanjem svog zdravlja, svog tijela, čuvamo i sebe i druge. Ako neko ima neku nedoumicu, uvijek može da dođe u apoteku po savjet, da li zna da izmjeri pritisak, da li pravilno koristi svoju terapiju. Ponekad su pacijenti zbunjeni, ali tu smo da odgovorimo na svako pitanje", istakla je Panajotovićeva.

Astmatičari posebno osjetljivi

Hladan i suv vazduh, u kombinaciji sa pojačanim vjetrom i zimskim aerozagađenjem, predstavlja dodatno opterećenje za disajne puteve.

Na uticaj vremenskih promjena nisu imuni ni zdravi ljudi, istakao je profesor doktor Milan Jovanović, načelnik Centra hitne pomoći na Vojnomedicinskoj akademiji.

"Vremenske oscilacije utiču na cjelokupnu populaciju. Česte promjene, hladno-toplo, veoma se odražavaju na naše unutrašnje oscilacije hormona i na neka druga jedinjenja koja određuju kako se osjećamo. U čestim vremenskim oscilacijama ljudi postaju razdražljivi, umorni i malaksali. Kod trećine svjetske populacije zapaženi su ti simptomi i takvi ljudi se nazivaju meteoropatama", objasnio je Jovanović.