Prema studijama o metaboličkoj aktivnosti (NEAT – netrening kretanje), energija koju trošimo tokom čišćenja, kuvanja ili šetnje može činiti veliki dio ukupne dnevne potrošnje kalorija. Brisanje prašine i ribanje kupatila aktiviraju mišiće gornjeg dijela tijela, dok usisavanje i pranje podova angažuju noge i gluteus, djelujući kao funkcionalni trening.

Ako se ove aktivnosti obavljaju energičnije, uz dodatak čučnjeva ili iskoraka, efekat na sagorijevanje masti postaje još izraženiji.

Kuhinja takođe nudi prostor za aktivnost; sjeckanje i miješanje namirnica aktiviraju mišiće ruku, dok stajanje angažuje posturalne mišiće. Fitnes stručnjaci savjetuju uvođenje jednostavnih vježbi istezanja dok čekate da obrok bude gotov.

Slično tome, baštovanstvo se svrstava u aktivnosti srednjeg do visokog intenziteta koje poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje, slično kružnom treningu u teretani.

Čak i naizgled monotone obaveze, poput peglanja ili prostiranja veša, zahtijevaju održavanje ravnoteže i stalne pokrete ruku. Uvođenje „intervalnog čišćenja“ – deset minuta intenzivnog rada praćenog kratkom pauzom – može dodatno podići puls.

Naučnici ističu da čak i mikro-pokreti tokom sjedenja doprinose boljoj kontroli težine u poređenju sa potpunom pasivnošću.

Boravak napolju, igra sa djecom i brzi hod ne samo da podstiču sagorijevanje kalorija, već pozitivno utiču na hormonski balans i smanjenje stresa. Svesno uključivanje tijela u svakodnevnu rutinu pretvara kućne poslove iz naporne obaveze u održiv oblik treninga za bolje opšte zdravlje, piše Ekinika.