Spor oko bolovanja: Poslodavci i Sindikat i dalje bez dogovora

Spor poslodavaca i Sindikata u Federaciji Bosne i Hercegovine zbog perioda koji je poslodavac obavezan plaćati bolovanje za radnike mogao bi dobiti svoj epilog u ponedjeljak na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine.

Međutim, i dalje je sporno nekoliko stvari, Sindikat ne pristaje na prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH da se obavezno finansiranje bolovanja sa 42 dana skrati na 15, a prijedlog Sindikata je da poslodavac može zatražiti informacije od ljekara, ako misli da je radnik predugo na bolovanju i ako sumnja da to koristi neprimjereno.

Na pitanje da li će ovaj prijedlog da se poslodavac može obratiti ljekaru i provjeriti zdravstveno stanje radnika biti sporan Agenciji za zaštitu ličnih podataka, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika BiH, rekao je da se nada da neće.

Podsjetimo, Kurtović je ranije za Faktor rekao da je njima bitno da radnik ne plaća 42 dana bolovanja, a da li će to biti poslodavac ili zavodi, to sindikat i radnike ne interesuje.

"Mi smo rekli ko god da preuzme, nama je svejedno, bitno je da to radnik ne plaća. Iz Ministarstva zdravstva FBiH su rekli da zavodi to ne mogu plaćati, da nemaju novac za to", kazao je Kurtović.

Što se tiče problema "lažnih bolovanja", Kurtović ističe da to treba da rješavaju poslodavci i zavodi sa ljekarima.

"U Njemačkoj su to riješili tako što, ako je radnik na bolovanju više od 20 dana, onda ljekar koji mu vodi bolovanje mora da obrazloži zašto i dati izvještaj", objašnjava Kurtović.

A kada je u pitanju plaćanje, Kurtović tvrdi da je poslodavcima sa četiri posto smanjeno plaćanje zdravstvenog na dva posto, a da radnici izdvajaju od svojih plaća 12,5 posto.

Jasmina Bišćević-Tokić, članica Odbora za zdravstvo Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i doktor medicine rada, za Faktor ističe da poslodavac nema pravo tražiti od ljekara da obrazlaže zbog čega je radnik na dužem bolovanju jer bi to podrazumijevalo otkrivanje informacija o zdravstvenom stanju pacijenta.

"Takvi podaci su zaštićeni zakonom i predstavljaju ljekarsku tajnu. Poslodavac može imati informaciju o trajanju bolovanja, ali ne i detaljna medicinska objašnjenja razloga liječenja", kazala je Bišćević-Tokić.

Ističe da u ovoj formulaciji koju nudi Sindikat postoji potencijalan problem sa zaštitom ličnih i posebno zdravstvenih podataka jer je podatak o razlogu bolovanja osjetljiv medicinski podatak.

"Po Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, obrada zdravstvenih podataka mora biti nužna, proporcionalna i jasno zakonski uređena. Formulacija 'ljekar dužan na zahtjev poslodavca objasniti zašto je neko od radnika na dužem bolovanju', može značiti otkrivanje dijagnoze ili detalja zdravstvenog stanja poslodavcu, što bi vjerovatno bilo preširoko bez vrlo preciznog zakonskog osnova i ograničenja. Poslodavac generalno ima pravo znati: da je radnik na bolovanju, trajanje bolovanja, eventualno procjenu radne sposobnosti, ali ne i detaljnu medicinsku dokumentaciju ili dijagnozu osim ako poseban zakon to izričito dopušta. Takva izmjena nije u skladu sa zakonom o zaštiti ličnih podataka", kaže Bišćević-Tokić.

Objašnjava da poslodavci imaju na doznakama šifre bolesti i mogu je pronaći, a da ljekari objašnjavaju zašto je pacijentu otvoreno bolovanje i da ulaze u njihovo zdravstveno stanje je suludo rješenje – zaključuje Bišćević-Tokić.