Porijeklo imena
Ime česnice potiče od riječi „čest“, što znači dio, jer običaj nalaže da svaki član porodice dobije svoj dio ove pogače. Tradicionalno se česnica pravi bez kvasca, kao jednostavna i čvrsta pogača, iako se danas često priprema i mekša varijanta sa kvascem.

Starinski recept za česnicu

Sastojci:
– 600 g pšeničnog brašna (tip 500)
– 1 kašičica soli
– oko 300 ml mlake vode ili mlijeka
– po želji 1 kašika masti ili ulja
– po želji 1/2 kašičice sode bikarbone
– novčić
– zrno kukuruza ili grančica badnjaka za ukrašavanje

Priprema:
U dublju posudu prosijte brašno, dodajte so i, po želji, sodu bikarbonu. Postepeno dolivajte mlaku vodu ili mlijeko u koje ste prethodno dodali malo masti ili ulja. Mijesite tijesto dok ne postane glatko i čvrsto, ali ne pretvrdo.

U pripremljeno tijesto ubacite dobro opran i osušen novčić, pa ga još kratko premijesite kako bi se novčić sakrio. Oblikujte pogaču, stavite je u podmazan pleh i viljuškom ili drvenim štapićem napravite šare po površini. Često se u sredini utiskuje znak ili se česnica ukrašava grančicom badnjaka ili zrnom kukuruza.

Česnicu pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni oko 10 minuta, zatim smanjite temperaturu na 180 stepeni i pecite još oko 30 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju. Pečenu česnicu lagano poprskajte vodom i umotajte u čistu pamučnu krpu kako bi omekšala.

Narodni običaj lomljenja česnice
Česnica se ne siječe nožem, već se za božićnim ručkom lomi rukama. Svaki član porodice dobija svoj dio, a vjeruje se da će onaj kome pripadne novčić imati posebnu sreću, zdravlje i napredak tokom cijele godine. Ovaj običaj simbolizuje zajedništvo, jednakost i dijeljenje, kao suštinu božićnog praznika.