Jedan od njih zabiliežen je davne 1855. godine u prvom modernom srpskom kuvaru koji je sastavio jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedol.

Njegovo djelo „Srbski kuvar“ donijelo je dragocene zapise o manastirskoj i narodnoj trpezi, a među njima se izdvaja i recept za – "Dvorsku salatu". Sam naziv govori da je ovaj jednostavan, a otmen prilog bio deo trpeza srpskih vladara i da je predstavljao most između manastirske skromnosti i dvorskog sjaja.

U današnje vrijeme, kada se egzotika traži na svakom koraku, vrijedi se sjetiti da i naše nasljeđe nosi jela koja mogu iznenaditi svojom jednostavnošću i bogatstvom ukusa. Upravo takva je "Dvorska salata" – spoj prošlosti i sadašnjosti.

Kao što se u pravoslavlju često kaže – ono što je jednostavno, ujedno je i najdublje. Ovaj recept to potvrđuje, jer pokazuje da nije potrebno mnogo da bi se stvorila trpeza dostojna vladara. Njena osnova je karfiol, povrće koje u 19. vijeku nije bilo svakodnevno na seljačkim trpezama, već je važilo za otmjeno jelo, rezervisano za manastirske i dvorske kuhinje.

Dvorska salata poslužuje se hladna.

Sastojci:

glavica karfiola

jabukovo ili vinsko sirće

svježe sjeckani peršun

nekoliko čenova bijelog luka

ulje

so

Priprema:

Glavica karfiola se obari u slanoj vodi, vodeći računa da ostane čvrsta i da ne izgubi svježinu. Svaki cvjetić pažljivo se odvaja, a još topao karfiol posipa se sitno isjeckanim bijelim lukom. Potom se preliva uljem i sirćetom – po ukusu može jabukovim ili vinskim. Na kraju se sve pospe svježim peršunom, koji salati daje svoju „krunu“. Jede se isključivo ohlađena, prenosi religija.republika.rs.