Proizvodnja u sektorima poput hemijske industrije, proizvodnje papira, stakla i metala opala je za 15,2 odsto od februara 2022. godine, što je znatno veći pad u odnosu na ukupnu njemačku industriju, gdje je zabilježen pad od 9,5 odsto, saopštio je Savezni zavod za statistiku.

Podaci obuhvataju period do marta ove godine.

Pad proizvodnje doveo je i do smanjenja broja zaposlenih. U martu 2026. godine u energetski intenzivnim sektorima bilo je zaposleno 794.400 ljudi, što je 6,3 odsto manje nego u februaru 2022. godine.

To znači da je izgubljeno oko 53.200 radnih mjesta.

Najveći proporcionalni pad zaposlenosti zabilježen je u papirnoj industriji, gdje je broj zaposlenih smanjen za 8,6 odsto, dok je u proizvodnji i preradi metala pad iznosio 7,1 odsto.

Izuzetak predstavlja prerada nafte, gdje je proizvodnja povećana za 24,6 odsto, a otvoreno je i oko 1.000 novih radnih mjesta. Posebno snažan rast u ovom sektoru zabilježen je od januara 2026. godine.

Energetski intenzivni industrijski sektori tokom 2024. godine činili su 75,6 odsto ukupne energije koju je potrošila njemačka industrija.

Najveći potrošač bila je hemijska industrija sa udjelom od 27,9 odsto, ispred proizvodnje i prerade metala sa 23,7 odsto i prerade nafte sa 10,7 odsto.

Kada je riječ o energentima, najviše je korišten prirodni gas sa udjelom od 26,3 odsto, zatim nafta sa 21 odsto, ugalj sa 18,1 odsto i električna energija sa 15,2 odsto, piše B92.