Svetinje iz Svete Gore posebnim letom donijeće iguman svetogorskog manastira Vatoped Jefrem sa bratstvom.

Doček svetinja biće organizovan ispred Vaznesenjske crkve u 17 časova, kada će patrijarh srpski Porfirije služiti praznično večernje bogosluženje.

Tradicionalna slavska litija od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save krenuće u 19 časova, a vjernici će imati priliku da se poklone Čudesnom pojasu Presvete Bogorodice.

U pozivu vjernicima navedeno je da će litija blagosloviti prestoničke ulice i okupljeni narod.

Đakon Nemanja Kostić iz Bogorodičine crkve u Zemunu rekao je za TV Prva da je pojas Presvete Bogorodice njen lični predmet koji crkva čuva kao jednu od najvećih relikvija hrišćanskog svijeta.

"Po predanju ovaj pojas je sama Presveta Bogorodica tkala od kamilje dlake, a pred svoju smrt predala ga je apostolu Tomi. Pojas se kasnije čuvao u Jerusalimu, a u četvrtom vijeku prenesen je u Carigrad. U 14. i 15. vijeku nalazio se i na našim prostorima. Zapisano je da je car Lazar poklonio manastiru Vatoped ovu relikviju zajedno sa drugim svetinjama", rekao je đakon Kostić.

Danas se pojas čuva u manastiru Vatoped na Svetoj Gori, odakle se povremeno iznosi vjernicima na poklonjenje.

Prema riječima đakona Kostića, postoji običaj da se trake osveštavaju na Bogorodičinom pojasu i dijele narodu kao blagoslov.

On je dodao da će pojas nakon litije biti izložen vjernicima narednih devet dana.

Govoreći o svjedočenjima vjernika, naveo je da mnoge žene koje imaju problema sa potomstvom nose osveštane trake uza sebe i da postoje brojna svjedočenja o iscjeljenjima i rođenju djece.

U Beogradu se trenutno nalaze i vrijedne svetinje iz manastira Hilandar. Među njima su mozaička ikona Bogorodice Odigitrije, rukopisni pergamentni svitak Karejskog tipika iz 12. vijeka, kao i više vrijednih ikona iz srednjeg vijeka.

Svetinje su izložene u Galeriji Srpske akademije nauka i umjetnosti i posjetioci će moći da ih pogledaju do 19. jula, piše B92.