Takav model bi u praksi mogao značiti da pojedini visokoobrazovani radnici pravo na punu penziju steknu tek sa 75 godina života.

Prijedlog je iznio ekonomista Jens Zidekum, savjetnik njemačkog ministra finansija Larsa Klingbajla. Prema njegovoj ideji, osoba koja je počela da radi sa 18 godina mogla bi da ode u penziju bez odbitaka sa 63 godine, nakon 45 godina rada i uplaćivanja doprinosa.

S druge strane, oni koji su zbog fakulteta ili dodatnog obrazovanja kasnije ušli na tržište rada morali bi znatno duže da rade. Tako bi osoba koja je počela da radi sa 30 godina pravo na punu penziju mogla ostvariti tek sa 75 godina.

Zidekum smatra da sadašnji sistem nije dovoljno pravedan prema ljudima koji su veoma rano počeli da rade i decenijama uplaćivali doprinose. Kako navodi, nije logično da neko ko je počeo da radi sa 30 godina odlazi u penziju u isto vrijeme kao osoba koja radi još od tinejdžerskih dana.

Međutim, stručnjaci Instituta za njemačku ekonomiju iz Kelna smatraju da sistem već nagrađuje duži radni vijek. Oni podsjećaju da se penzije obračunavaju prema broju bodova, pa oni koji duže rade i više zarađuju automatski ostvaruju i veće penzije.

Prema podacima njemačkog penzionog osiguranja, ljudi sa najmanje 45 godina staža imaju u prosjeku 26 odsto veću penziju od onih sa kraćim radnim vijekom. Kod novih penzionera ta razlika je još izraženija.

Poseban problem ovog prijedloga odnosi se upravo na akademski obrazovane radnike. Stručnjaci upozoravaju da je gotovo nemoguće da osoba koja je završila fakultet sakupi 45 godina staža do sadašnje starosne granice za penzionisanje.

Kao primjer navodi se inženjer koji bi morao diplomirati sa 21 godinom da bi do 66. ili 67. godine života uspio da sakupi puni radni staž.

Kritičari upozoravaju i na problem prelaznog perioda. Mnogi zaposleni već su planirali penzionisanje prema postojećim pravilima i svoje životne odluke prilagodili sadašnjem sistemu. Nagla promjena pravila mogla bi dovesti do velikih problema za starije radnike koji više ne bi imali dovoljno vremena da nadoknade nedostajući staž.

Dodatni izazov predstavljali bi i ugovori o radu, jer bi poslodavci i zaposleni morali pojedinačno provjeravati kada svaka osoba stiče pravo na punu penziju bez umanjenja, piše B92.