Tokom prošle godine centralne banke kupile su ukupno 863 tone zlata, dok je samo u prvom kvartalu 2026. godine neto kupljeno gotovo 244 tone.

Najveći kupac bila je Narodna banka Poljske, koja je tokom 2025. godine povećala rezerve za dodatne 102 tone i dostigla ukupno 550 tona zlata.

Od početka 2026. godine Poljska je kupila još 31 tonu, pa njene ukupne rezerve sada iznose 582 tone.

Narodna banka Srbije prošlu godinu završila je sa rekordnih 52,5 tona zlata, dok Hrvatska narodna banka raspolaže sa 1,8 tona, a Slovenija sa 4,23 tone zlatnih rezervi.

Direktor sektora investicionog zlata kompanije „Auro domus“ Vladimir Potočki naveo je da se posljednjih decenija značajno promijenio odnos centralnih banaka prema zlatu.

"Godine 1880. zlato je činilo 90 odsto ukupnih deviznih rezervi centralnih banaka, dok je 2007. godine taj udio pao na svega 9,1 odsto zbog ulaganja u američke obveznice", rekao je Potočki.

Prema njegovim riječima, posljednjih dvadesetak godina traje proces dedolarizacije, tokom kojeg centralne banke smanjuju ulaganja u dolarske obveznice i povećavaju kupovinu zlata.

"Zlato više nije relikt prošlosti, već postaje garancija monetarne stabilnosti u budućnosti", istakao je on.

Potočki smatra da odluka Hrvatske narodne banke da tokom mandata guvernera Željka Rohatinskog proda 13 tona zlata danas ne djeluje kao najbolji potez, ali naglašava da odluke treba posmatrati u kontekstu vremena kada su donesene.

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, centralne banke su i dalje među najvećim kupcima ovog plemenitog metala.

Najveći prijavljeni kupci u prvom kvartalu 2026. godine bili su:

  • Poljska – 31 tona
  • Uzbekistan – 25 tona
  • Kazahstan – 12 tona
  • Kina – sedam tona
  • Češka i Malezija – po pet tona

Stručnjaci navode da kupovina zlata danas ima i snažnu geopolitičku dimenziju.

"Centralne banke ne kupuju zlato zbog kratkoročnih tržišnih trendova, već zato što žele dio rezervi da drže u imovini koja nije vezana za jednu valutu ili jedan politički sistem", rekao je Potočki.

Dodao je da ratovi, sankcije, trgovinske tenzije i podjele u globalnom finansijskom sistemu dodatno povećavaju značaj zlata kao sigurne i likvidne imovine.

Posebno je izdvojio Poljsku, koja se nalazi na istočnom krilu NATO-a i koja povećanjem zlatnih rezervi šalje poruku o važnosti monetarne i finansijske sigurnosti.

Potočki smatra da bi eventualni sukobi na području Persijskog zaliva i problemi u Ormuskom moreuzu mogli značajno promijeniti globalnu finansijsku arhitekturu i dodatno povećati značaj zlata u svjetskoj ekonomiji, piše Kurir.