Tokom prva četiri mjeseca u BiH je uvezeno ukupno 29.078 automobila, ukupne vrijednosti 433,5 miliona KM sa uračunatim dažbinama.

U istom periodu prošle godine uvezena su 29.973 vozila vrijedna 466,4 miliona KM.

Podaci pokazuju da i dalje dominira uvoz polovnih automobila.

Na bh. puteve ove godine stiglo je 3.161 novo vozilo, dok je uvezeno čak 25.917 polovnih automobila.

U istom periodu prošle godine uvezeno je 3.227 novih i 26.746 polovnih vozila.

Istovremeno su pali i prihodi od uvoznih dažbina, sa prošlogodišnjih 86,8 miliona KM na oko 80 miliona KM.

Ipak, uprkos ukupnom padu tržišta, primjetan je rast interesa za električne automobile.

Iz UIO BiH navode da je ove godine u prva četiri mjeseca uvezeno 120 električnih vozila ukupne vrijednosti 5,3 miliona KM, dok ih je prošle godine u istom periodu bilo 59, vrijednosti 3,3 miliona KM.

Najskuplji automobil uvezen ove godine bio je Mercedes-AMG GT 63 Pro 4MATIC, koji je sa dažbinama koštao 547.574 KM.

Prema podacima UIO BiH, rekord po broju uvezenih vozila zabilježen je prošle godine, kada je uvezen 95.421 automobil, dok je najmanje vozila uvezeno 2020. godine – 40.963.

Ekonomista Igor Gavran ranije je ocijenio da BiH i dalje ostaje „evropski auto-otpad“, jer se uglavnom uvoze tehnološki i ekološki zastarjela vozila sa velikom kilometražom.

"Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zaostala vozila velikih kilometraža, koja su često bliža reciklaži nego modernim vozilima", rekao je Gavran.

On smatra da većina građana i dalje nije u mogućnosti da priušti novo vozilo, ali ističe da rast ukupnog broja uvezenih automobila nije lako objasniti.

Dodao je da se mnoga vozila dugo zadržavaju u oglasima i auto-kućama, te da se često više preferiraju zamjene nego kupovina gotovinom.

Gavran upozorava i da broj stanovnika u BiH opada, zbog čega dodatno raste pitanje stvarne potrebe za tolikim brojem uvezenih vozila.

Govoreći o luksuznim automobilima, naveo je da se među najskupljim vozilima često nalaze i automobili namijenjeni institucijama, što, kako kaže, otvara pitanje opravdanosti takve potrošnje, pišu Nezavisne novine.