Veliki broj ih danas živi u Gradišci, Banjaluci, Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima Srbije i Srpske, a samo mali broj ih se vratio na svoja ognjišta.

Krsta Žarković, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije, kaže da raspolaže sasvim relevantnim podacima.

„Prema podacima iz Zagreba do 1991. godine u Zapadnoj Slavoniji je živjela 121 hiljada Srba. 2021. godine po njihovom popisu u Slavoniji živi oko 17 hiljada Srba. Prema evidenciji koju mi imamo sad trenutno u Zapadnoj Slavoniji živi od 13 do 14 hiljada Srba. Nekih 35 do 40 odsto u toj njihovoj evidenciji su Srbi koji danas žive u Argentini, Australiju, Beogradu ili Gradišci. Oni imaju samo dokumenta na svojim nekadašnjim adresama. Njihove imovine nema, i oni ih stalno evidentiraju kao svoje građane“, rekao je Žarković.

Zanimljiva je tvrdnja Žarkovića gdje sve danas žive Srbi iz Zapadne Slavonije. Ima ih čak i tamo gdje bi malo ko mogao pretpostaviti.

„Lakše je odgovoriti gdje sve nismo, 30 godina nakon progona sa naših ognjišta. Nema nas samo na Grenlandu. Prema popisu kojim raspolažemo ima nas na svim kontinentima, od Moldavije, Azerbejdžana, Argentine, Australije gdje ima naša velika populacija, pa do Njemačke, Srbije, Kanade ili Italije. Zahvaljujući društvenim mrežama imamo kontakte, naši ljudi su se svagdje dobro snašli i adaptirali, jer se radi o veoma dobrim domaćinima“ rekao je Krsta Žarković.

30 godina od progona Srba iz Zapadne Slavonije, obilježiće se u četvrtak, prvog maja u Gradišci i to na tri lokaliteta. Parastos će se služiti u Hramu Pokrova Presvete Bogorodice, polaganje vijenaca kod spomenika pored savskog mosta i graničnog prelaza, a obraćanje zvaničnika i promocija dokumentarnog filma o Zapadnoj Slavoniji u Kulturnom centru Gradiška.

Boško Grgić