Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine, najčešći rizici utvrđeni kod nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom su strujni udar i požar, povrede, povrede oka i oštećenje vida, gušenje, kao i hemijske opasnosti.

Tokom aktivnosti proaktivnog nadzora nad tržištem realizovana je 121 inspekcijska kontrola. U tim kontrolama administrativno, vizuelno i laboratorijski pregledano je 114 različitih modela proizvoda, od kojih 62 modela nisu ispunjavala propisane sigurnosne zahtjeve.

Kao rezultat ovih aktivnosti, sa tržišta je povučeno 4.935 komada proizvoda, od čega je 3.863 komada uništeno. Privredni subjekti su, dobrovoljno ili po nalogu inspekcije, uskladili 2.281 komad sa propisanim sigurnosnim zahtjevima.

Nesigurni proizvodi otkriveni i kroz reaktivni nadzor

Kroz aktivnosti reaktivnog nadzora nad tržištem, u 28 slučajeva je utvrđeno prisustvo proizvoda koji nisu u skladu sa propisima.

Na osnovu toga, 426 komada proizvoda je usklađeno sa sigurnosnim zahtjevima, izvršen je povrat 67 komada od potrošača, dok su sa tržišta povučena 2.682 komada nesigurnih proizvoda, od kojih je 581 komad uništen.

Koje grupe proizvoda nose najveći rizik

Najzastupljenije grupe nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom su električna oprema, igračke, proizvodi za djecu, laserski proizvodi i lična zaštitna oprema.

Analiza rezultata proaktivnog i reaktivnog nadzora pokazala je da čak 78 odsto nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom potiče iz Kine, što potvrđuje višegodišnji trend prema kojem roba kineske proizvodnje čini najveći udio rizičnih proizvoda.

Predsjednica Udruženja građana „ToPeeR“ iz Doboja, Snežana Šešlija, ističe da je jedan od ključnih problema nedovoljna dostupnost informacija građanima.

„Agencija podatke objavljuje na veb-stranici, ali rijetko ko to prati i informacije nisu dovoljno transparentne. Čak i kada se na granici utvrdi da proizvod nije ispravan i da je štetan po zdravlje, ne postoji zakonski mehanizam da se javnost sistematski upozori“, kaže Šešlija.

Dodaje da mnogi proizvodi formalno ispunjavaju uvoznu dokumentaciju, ali da ponekad ne prolaze hemijsku analizu.

„Mislim da bi Zakon o uvozu trebalo hitno mijenjati. Svake godine imamo sve više ovakvih proizvoda“, navodi ona.

Potrošači često nisu svjesni opasnosti

Prema riječima Šešlije, veoma mali broj potrošača ima pristup informacijama o tome koji proizvodi nisu bezbjedni.

„Većina ljudi koji takve proizvode kupi uopšte nije svjesna da mogu biti štetni, posebno kada je riječ o djeci. Dešava se i da kupujemo proizvode koji nisu prilagođeni našoj elektromreži, bez ikakvog upozorenja“, ističe ona.

Kako zaključuje, potrošači su u velikoj mjeri nezaštićeni jer opasnost često primijete kasno ili je uopšte ne primijete.