Ne sviđa im se ideja Hrvata da iznesu svoje stavove.

Nazvali su je političkom iluzijom koja, kako navode produbljuje međunacionalne probleme.

„To je prijedlog da budu tri federalne jedinice, a kad većina federalnih jedinica se izjasni za eventualno otcjepljenje onda to može dobiti čak i međunarodno priznanje zato mi nikada nećemo dopustiti da bude više od dva entiteta“, kaže Jasnim Imamović, poslanik SDP-a BiH u PD PS BiH.

„Možda i Bošnjaci imaju neki prijedlog, možda i Srbi imaju neki prijedlog, možda i Hrvati imaju prijedlog, ali moramo se vratiti svojoj realnosti u kojoj živimo i svi nekako zategnuti tu ručnu kako se u narodu kaže i možda u prilikama kada je ionako uzavrela politička situacija, ne pojavljivati se sa fiks idejama koje su prije svega jednonacionalne“, kaže Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske.

S druge strane, iz HDZ-a BiH jasna podrška i nezadovoljstvo Dejtonskim sporazumom, uz želju da se sličan skup organizuje i u Sarajevu.

Najviše ih boli, kada im drugi biraju predstavnike.

Smatraju da Hrvati imaju pravo da kažu šta žele.

„Pa ne bih ja rekla da je to došlo iz Zagreba, ja znam da su tu učestvovali u organizovanju predstavnici Hrvata u BIH jer sam ja htjela jednu takvu konferenciju organizovati ovdje u ovoj plavoj dvorani Doma naroda PS BiH i meni se baš sviđa ona mapa koja je prikazana.

Iz te mape se vidi etničko čišćenje, ne vidi se treći entitet dragi moji, nego etničko čišćenje na 250.000 Hrvata.

Ako je neko zadovoljan Dejtonskim mirovnim sporazumom, Hrvati to nisu zadovoljni.

Hrvati su bili zadovoljni kad ste izašli na referendum i dali svoj glas za jedinstvenu nedjeljivu BiH, tri konstitutivna naroda.

Je l' to imamo, nemamo“, kaže Marina Pendeš, delegat u Klubu Hrvata u Domu naroda PS BiH (HDZ BiH).

Političko Sarajevo treba da čuje poruke iz Banjaluke i Mostara, stav je SNSD-ovog Nikole Špirića.

Na oštre reakcije o trećem entitetu koje stižu iz političkog Sarajeva odgovara da oni žive u konceptu jedan čovjek jedan glas.

„Jer kada su rekli da ih ima 51%, oni kažu, mi smo BiH, onaj ko ne želi može da je napusti, mi se pitamo, a vi ako hoćete, ako nećete napustite i taj problem imaju ne samo Hrvati, imamo i mi Srbi.

To je pokušaj izgradnje građanske BiH jedan čovjek jedan glas, ja ne vidim tu nikakvu opasnost da se na tu temu sjedne i razgovara.

Razgovarati ne znači i pristati, ali odbiti razgovor jednostavno nije dobro za njihovu priču o cjelovitoj BiH.

Hrvati su od Dejtonskog mirovnog sporazuma nezadovoljni, oni traže punu ustavnu konstitutivnost da im Bošnjaci ne biraju člana Predsjedništva, što je meni sasvim logično“, kaže Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH (SNSD).

Sve glasnije se govori o trećem entitetu u BiH.

Nezadovoljstvo Hrvata zastupljenošću i reprezentativnošću u BiH nije novost.

Zagreb je prošle sedmice bio domaćin izlaganja i panela na temu trećeg entiteta u BiH.

Istaknute su činjenice da Hrvati nemaju stvarnu političku jednakopravnost, da su svedeni na statistiku, da ih ima u Ustavu, ali ne i u praksi.

Tada su predstavljene i nove mape BiH.