U Republici Srpskoj već godinama se nastavlja praksa imenovanja vršilaca dužnosti direktora u javnim preduzećima, institucijama i ustanovama, uz mandate koji se najčešće produžavaju na period od 90 dana.

Procjenjuje se da se na stotine rukovodilaca nalazi u v.d. statusu, a među njima je i Aleksandar Radeta, prvi čovjek Agencije za državnu upravu Republike Srpske, čiji je mandat nedavno ponovo produžen.

Vlada Republike Srpske je na 17. sjednici, održanoj 13. januara, donijela rješenje kojim je Radetu razriješila zbog isteka perioda na koji je bio postavljen. Međutim, istog dana i na istoj sjednici, ministri su odlučili da ga ponovo imenuju za vršioca dužnosti direktora na narednih 90 dana.

Radeta ističe da između direktora u punom mandatu i vršioca dužnosti nema razlike u pogledu prava i obaveza.

„Ima nekoliko godina kako sam v.d. Sva prava i obaveze su potpuno isti, samo je mandat na tri mjeseca. Dakle, sva ovlaštenja koja imaju direktori imenovani na pet godina, imaju i oni sa tri mjeseca“, rekao je Radeta za „Nezavisne novine“.

Na pitanje zašto onda nije imenovan za direktora u punom mandatu, Radeta kaže da ne zna, dodajući da je riječ o političkoj praksi.

Lakše upravljanje kroz v.d. status

Prije dvije godine tadašnji premijer Radovan Višković objasnio je da je sa vršiocima dužnosti lakše sarađivati nego sa direktorima imenovanim na puni mandat.

„Puno je lakše s njima raditi kad su v.d. nego kad se postave za direktore. Kada se postave, oni postanu institucija i misle da ne moraju polagati račune nikome u ovoj zemlji. I tuže i dobijaju neke sudske presude“, rekao je Višković.

Njegovu praksu, kako se navodi, nastavio je i aktuelni premijer Savo Minić.

Tema koja nema epilog

Novinar Radoš Krstojević kaže da se o ovoj temi govori gotovo neprestano, ali bez konkretnih rezultata.

Prema njegovim riječima, uvidom u Službeni glasnik RS lako se može primijetiti obrazac u kojem se pojedinci prvo razrješavaju kao v.d., a zatim već u narednom pasusu ponovo imenuju na isti period od tri mjeseca.

„Jedini razlog je da te ljude drže na uzdi. Poruka je – kako si postavljen, tako ćeš biti i razriješen. Nerijetko su postavljeni i bez javnog konkursa ili dokaza da zaslužuju ta mjesta u smislu kompetentnosti“, kaže Krstojević.

Dodaje da se sve radi radi zadovoljavanja stranačkih interesa ili po nečijem naređenju, te da je javnost vremenom oguglala na ovu praksu.

Stručnjaci upozoravaju na političku kontrolu

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u „Transparency Internationalu BiH“, smatra da je suština v.d. mandata u političkoj kontroli rukovodilaca.

„Umjesto da se rukovodioci imenuju na mandate propisane zakonom, oni se razrješavaju i ponovo imenuju kao vršioci dužnosti. Tako je lakše manipulisati tim pozicijama, jer u slučaju političkog neposluha mogu brzo ostati bez podrške“, ističe Ožegović.

Prema njegovim riječima, v.d. rukovodioci u praksi ne polažu račune nadzornim odborima ili Vladi Republike Srpske, već isključivo političkim partijama i donosiocima političkih odluka, pišu Nezavisne novine.