Dok gradska administracija nespretno pokušava da sanira političku štetu, struka upozorava da su posječena stabla bila nezamjenjiva karika u ekosistemu naše rijeke.

Povodom ovog slučaja, gradonačelnik Draško Stanivuković odgovorio je na naš upit nastojeći da se distancira od samog čina sječe. Gradonačelnik je priznao da je napravljena nedopustiva šteta te je naveo da je o sječi, baš kao i ostatak javnosti, saznao putem društvenih mreža. Najavio je pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti unutar Gradske uprave i nadzornih organa, uz obećanje da će svi odgovorni biti sankcionisani.

Iako je projektom bilo planirano čuvanje svih zdravih stabala, gradonačelnik tvrdi da je "pristup korigovan" u cilju zaštite, te je najavio nastavak radova planiranom dinamikom i sadnju 50 novih stabala kako bi se situacija popravila.

Ovakav istup gradonačelnika ostavlja snažan utisak nesigurnosti. Teško je povjerovati da prvi čovjek grada za uništavanje vegetacije u centru Banjaluke saznaje tek putem interneta, što ukazuje na ozbiljan nedostatak kontrole nad gradskim projektima. Pravdanje "greškom" dok se radovi na betonizaciji obale nesmetano nastavljaju djeluje kao pokušaj amortizacije bijesa građana, a ne kao suštinsko rješenje. Činjenica je da sadnja mladica ne može u potpunosti nadomjestiti vrijednost decenijama stare obalne vegetacije, a ovakav propust pokazuje da se u gradu bageri kreću brže nego što se donose odluke o zaštiti prirode.

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu je za Aloonline uradio detaljnu i alarmantnu analizu štete.

Izlaskom na teren, predstavnici Centra su potvrdili da panjevi posječenih stabala vizuelno izgledaju zdravo, te da nema jasnih tragova oboljenja koja bi opravdala takav radikalan zahvat. Centar još uvijek čeka odgovore nadležnih institucija, zbog čega su zatražili hitnu reakciju gradske inspekcije, ističući nedopustivim to što se gradska administracija nije ranije oglasila pred uznemirenim građanima.

Kalaba podsjeća da uloga obalne vegetacije prevazilazi puku estetiku.

"Ona djeluje kao vitalni mehanizam za prevenciju erozije obale i prirodnu zaštitu od poplava, dok raznolika vegetacija stvara kompleksan ekosistem koji služi kao dom i izvor hrane za veliki broj vrsta. Sječa ovih stabala predstavlja uklanjanje ključne karike u ekološkom lancu, zbog čega ptice, insekti i drugi organizmi direktno trpe gubitak staništa", pojasnio je Kalaba.

Centar za životnu sredinu oštro odbacuje ideju da betonizacija donosi bilo kakvu korist rijeci, tvrdeći da ne postoji niti jedna prirodna funkcija koju beton može poboljšati.

Konačno, Centar upozorava na širi sistemski problem netransparentnosti. Iako su u prošlosti pravnim putem uspijevali oboriti dozvole za slične projekte, svjedoče poražavajućoj praksi u kojoj se radovi nastavljaju uprkos sudskim odlukama, dok inspekcije, policija i druge nadležne instance često ostaju nijeme.

Kalaba zaključuje da se postavlja ozbiljno pitanje koliko je uopšte moguće dostići pravdu korištenjem pravnih alata u sistemu gdje se projekti ignorišu i nakon što budu pravno osporeni, pozivajući građane da uporno insistiraju na svojim pravima, dok Centar ostaje na raspolaganju za pružanje pravne i stručne pomoći u skladu sa svojim mogućnostima.

Kao odgovor na sječu stabala na obali Vrbasa, grupa mladih Banjalučana samoinicijativno je jutros zasadila šest novih vrba, želeći da ublaži štetu i pošalje jasnu poruku o važnosti očuvanja prirode.