Ne možete da se pomjerite, ne možete da vrisnete niti da pozovete u pomoć, dok vam se kroz tijelo širi čist teror i osjećaj da se u sobi nalazi neko – ili nešto.

Ako ste ovo ikada doživjeli, niste jedini. Riječ je o fenomenu poznatom kao paraliza sna, koji je iskusila čak jedna od pet osoba na planeti.

Osjećaj da vam neko sjedi na grudima i pojava „Čovjeka sa šeširom”

Istraživanja pokazuju da bi više od milijardu ljudi širom svijeta moglo patiti od ovog stanja bar jednom u životu. Ono što je posebno zastrašujuće jeste to što ljudi prijavljuju gotovo identične vizije i noćne more.

Mnogi oboljeli svjedoče o tome da vide tamne figure, poput poznatog fenomena „Čovjeka sa šeširom” (Hat Man), ili osjećaju prisustvo zlonamjerne sile u prostoriji. Drugi pak prijavljuju da vide sami sebe, ponekad posmatrajući sopstveno tijelo odozgo.

Iako epizode obično traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, osobama koje ih preživljavaju to može djelovati znatno duže.

Šta se zapravo dešava u mozgu dok spavamo?

Dr Baland Džalala, neuronaučnik sa Harvarda koji se godinama bavi istraživanjem ovog fenomena nakon što ga je i sam iskusio u djetinjstvu, objašnjava šta se krije iza ove pojave.

Naše spavanje prolazi kroz nekoliko faza:

  • Faze 1 i 2: Lagani san u kojem opadaju puls i tjelesna temperatura.

  • Faza 3: Duboki san.

  • Faza 4 (REM faza): Faza u kojoj se odvija većina snova.

Tokom REM faze, mozak oslobađa hemikalije koje onemogućavaju kretanje kako se ne bismo povrijedili tokom burnih snova. Međutim, paraliza sna nastaje prilikom prelaska u REM fazu, kada se probudimo dok smo još pod uticajem te paralize – poput prekidača za svjetlo koji je ostao zaglavljen između „uključeno” i „isključeno”.

Zašto mozak stvara utvare i prikaze?

U svakodnevnom životu mozak i tijelo funkcionišu u savršenoj sinhronizaciji. Kada želite da pomjerite ruku, tijelo reaguje pokretom, ali tokom paralize sna tijelo prestaje da djeluje onako kako očekujete.

Usljed nedostatka povratne informacije iz tijela, mozak pokušava da popuni praznine, stvarajući bizarne osjećaje poput lebdenja, rotiranja ili tonjenja. Kako objašnjava dr Džalala, mozak je stvaralac priča koji uvijek traži obrasce.

Kada se istovremeno jave paraliza, pritisak u grudima i osjećaj gušenja – što su ostaci REM faze – mozak zaključuje da to ne može biti slučajno i stvara objašnjenje iz memorije: „Duh mi sjedi na grudima i pokušava da me udavi”.

Koji su uzroci i kako spriječiti paralizu sna?

Iako tačan uzrok nastanka paralize sna nije u potpunosti jasan, Britanska zdravstvena služba (NHS) napominje da je povezana sa nesanicom, poremećenim spavanjem usljed rada u smjenama ili „džet lega”, posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP), narkolepsijom, anksioznošću, kao i porodičnom istorijom paralize sna.

Da bi se smanjila vjerovatnoća pojave ovog neprijatnog stanja, NHS preporučuje sljedeće korake:

  • Spavajte redovno između sedam i devet sati dnevno.

  • Pridržavajte se stalne rutine odlaska na spavanje i redovno se bavite fizičkom aktivnošću.

  • Izbjegavajte obimne obroke, alkohol i pušenje neposredno prije spavanja.

  • Izbjegavajte spavanje na leđima, jer ova poza može povećati šansu da dođe do paralize sna.

(Žena)