Umjetnička galerija i muzej Kelvingrouv, kao i muzej Hanterijan pri Univerzitetu u Glazgovu, promijenili su način predstavljanja egipatskih mumija, pozivajući se na savremene etičke standarde u muzejskoj djelatnosti.

Uklonjeni ostaci sveštenika stariji od 3.000 godina

Iz stalne postavke muzeja Kelvingrouv uklonjeni su mumificirani ostaci drevnog egipatskog sveštenika Nehta, koji je živio prije više od tri milenijuma.

Posjetiocima više nisu dostupni ni mumificirana muška glava, desna šaka pronađena u Dolini kraljeva u Egiptu, kao ni jedno stopalo.

U muzeju Hanterijan odlučili su se za drugačiji pristup.

Mumificirano tijelo plemkinje Šep-en-hor prekriveno je posebno izrađenom tkaninom, dok je njen bogato ukrašeni sarkofag ostao dostupan posjetiocima.

Iz muzeja su saopštili da je odluka donesena nakon konsultacija sa stručnjacima za egiptologiju.

Zašto su mumije uklonjene?

Organizacija Glazgov lajf, koja upravlja muzejom Kelvingrouv, objasnila je da za izlaganje posmrtnih ostataka ne postoji dokumentovan i informisan pristanak preminulih osoba ili njihovih potomaka.

Odluka se oslanja na revidirani Etički kodeks Međunarodnog savjeta muzeja (ICOM), objavljen u junu 2026. godine, kojim se naglašava potreba poštovanja dostojanstva ljudskih ostataka.

Iz ove organizacije smatraju da je uklanjanje mumija iz javnih postavki primjereniji način postupanja prema posmrtnim ostacima.

Ipak, kodeks ne nalaže svim muzejima da uklone ljudske ostatke, već ostavlja prostor za donošenje odluka u skladu sa okolnostima.

Zatražen i povratak mumije u Egipat

U međuvremenu je organizacija Glazgov lajf potvrdila da je primila zahtjev da se posmrtni ostaci sveštenika Nehta vrate u Egipat.

Za sada nije saopšteno ko je podnio zahtjev, niti da li će on biti prihvaćen.

Iz organizacije su najavili da će biti razmotren u skladu sa postojećim postupkom za povratak muzejskih predmeta i ljudskih ostataka.

Ova mogućnost dodatno je otvorila pitanje sudbine arheoloških nalaza koji su tokom prethodnih vijekova preneseni iz Egipta u evropske muzeje.

Britanski muzej ne planira uklanjanje mumija

Odluke muzeja u Glazgovu nisu prihvaćene kao jedinstvena praksa u Velikoj Britaniji.

Britanski muzej u Londonu i Nacionalni muzeji Škotske ne planiraju slične promjene u svojim postavkama.

Njihovi predstavnici smatraju da mumificirani ostaci imaju značajnu istorijsku, naučnu i obrazovnu vrijednost i da ih je moguće izlagati uz odgovarajuće poštovanje.

Političari kritikovali odluku

Odluka muzeja izazvala je i reakcije škotskih političara.

Konzervativni poslanik Murdo Frejzer kritikovao je uklanjanje mumija, smatrajući da muzeji treba da omoguće posjetiocima neposredan susret sa istorijskim nasljeđem.

Slične primjedbe iznio je i političar Tomas Ker iz stranke Reform UK.

Nezadovoljstvo su izrazili i pojedini posjetioci, među kojima je Džoni Mekfarlan, koji je sa kćerkom došao da pogleda egipatsku mumiju, ali ih je umjesto eksponata dočekalo obavještenje da su ljudski ostaci uklonjeni.

Slične promjene moguće i u drugim muzejima

Organizacija Glazgov lajf najavila je nastavak uklanjanja ljudskih ostataka iz pojedinih muzejskih postavki kojima upravlja, uključujući muzej Sent Mungo.

Zagovornici novih mjera smatraju da se na taj način iskazuje poštovanje prema preminulima i zajednicama iz kojih potiču.

S druge strane, kritičari upozoravaju da bi ograničavanje izlaganja moglo umanjiti obrazovnu vrijednost muzeja.

Rasprava o egipatskim mumijama tako je otvorila šire pitanje kako uskladiti očuvanje istorijskog nasljeđa sa savremenim etičkim standardima.