Kamilica, nana, matičnjak, žalfija, kopriva, kantarion i neven samo su neke od biljaka koje se tradicionalno koriste u domaćinstvima. Njihova popularnost ne jenjava ni u vremenu savremene medicine, a potražnja za različitim biljnim proizvodima primjetna je i u apotekama.

Razlozi zbog kojih se građani okreću ovim preparatima su različiti. Dok jedni žele više pažnje posvetiti sastavu proizvoda koje koriste, drugi u njima traže dodatnu podršku kod problema sa varenjem, spavanjem ili kožom.

Da interesovanje za biljne proizvode raste, potvrđuju i u biljnim apotekama. Fitoterapeutkinja Milica iz jedne banjalučke biljne apoteke kaže da kupci sve češće traže informacije o sastavu, namjeni i načinu korišćenja preparata.

„Primjećuje se sve veće interesovanje kupaca za biljne preparate, čajeve, tinkture i prirodne proizvode. Ljudi žele više da znaju o sastavu proizvoda koje koriste i sve češće traže dodatne mogućnosti za očuvanje zdravlja“, rekla je Milica za Srpskainfo.

Prema njenim riječima, među najtraženijim biljkama su kamilica, nana, matičnjak, kopriva, kantarion i neven. Njihova primjena zavisi od namjene i načina pripreme.

Kamilica se tradicionalno koristi kod blagih probavnih tegoba, matičnjak za opuštanje i smirenje, dok se neven najčešće nalazi u preparatima za njegu kože.

Fitoterapeutkinja dodaje da građani često traže gotove biljne mješavine i meleme za različite kožne tegobe.

„Dosta ljudi naše proizvode koristi preventivno, najčešće sa željom da podrže imunitet, dok drugi dolaze zbog konkretnih problema, poput otežanog varenja, poteškoća sa spavanjem ili iritacija kože. Međutim, važno je da se prije upotrebe odredi odgovarajuća biljka, doza i način pripreme. Nije svaki preparat namijenjen svima, niti se svi mogu koristiti na isti način“, istakla je ona.

Veća potražnja za biljnim preparatima ne znači da su oni bez rizika. Pojedine biljke sadrže aktivne supstance koje mogu izazvati neželjene reakcije ili uticati na djelovanje lijekova koje osoba već koristi.

Farmaceutkinja Ana iz jedne banjalučke apoteke ističe da građani sve češće žele da znaju šta unose u organizam, kakav je sastav proizvoda i kako pojedini sastojci djeluju.

Ona naglašava da biljni preparati mogu imati svoje mjesto u očuvanju zdravlja, ali da je važno koristiti ih u odgovarajućim dozama i uz poznavanje mogućih neželjenih dejstava.

„Biljni preparati ne bi trebalo da budu zamjena za neophodnu medicinsku terapiju, posebno kod hroničnih i ozbiljnih oboljenja“, poručila je farmaceutkinja.

Prilikom izbora ovakvih proizvoda, kako ističe, potrebno je obratiti pažnju na sastav, porijeklo, kvalitet i deklaraciju. Poseban oprez potreban je kod preparata koji obećavaju brzo izlječenje različitih bolesti.

Sve veće interesovanje za alternativne načine liječenja kod dijela stanovništva povezano je i sa nezadovoljstvom zdravstvenim sistemom. Među razlozima se navode negativna iskustva pacijenata, dugo čekanje na preglede i nedovoljna komunikacija sa zdravstvenim radnicima.

Farmaceutkinja Ana smatra da na nepovjerenje utiče i sve veća dostupnost informacija na internetu, zbog čega pojedini pacijenti traže alternativne načine liječenja, uključujući biljne preparate.

„Važno je razumjeti da savremena medicina i fitoterapija ne moraju biti suprotstavljene. Najvažnija je bezbjednost pacijenta“, objasnila je ona.

Poseban problem predstavljaju kombinacije biljnih preparata i lijekova, koje mogu smanjiti efikasnost terapije ili izazvati neželjene reakcije.

Kao jedan od poznatijih primjera farmaceutkinja navodi kantarion, biljku koja se nalazi u različitim preparatima, ali može stupiti u interakciju sa brojnim lijekovima.

„Pojedini biljni preparati mogu se koristiti uz određene lijekove, ali postoje i kombinacije koje mogu biti rizične. Jedan od poznatijih primjera je kantarion, koji može uticati na djelovanje brojnih lijekova, uključujući hormonsku kontracepciju i određene lijekove za srce. Zbog toga je važno da pacijent farmaceutu ili ljekaru uvijek kaže koje biljne preparate koristi“, naglasila je Ana.

Sagovornice ističu da biljni preparati mogu imati svoju primjenu, ali da je važno koristiti ih odgovorno, bez samoinicijativnog prekidanja propisane terapije i oslanjanja na neprovjerene savjete.

Povratak prirodi, zaključuju, ne mora značiti odustajanje od savremene medicine, već informisaniji i oprezniji odnos prema sopstvenom zdravlju.