Iranski režim upozorio je da bi mogao napasti evropske gradove u državama koje se pridruže eventualnoj vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država protiv Teherana. Zbog toga evropske vlade pojačavaju bezbjednosne mjere, dok analitičari upozoravaju na različite oblike prijetnji – od balističkih raketa i dronova do atentata i sajber napada.

Prijetnje Evropi zbog podrške SAD-u

Iran je zaprijetio da će svaku evropsku zemlju koja podrži vojnu operaciju SAD smatrati direktnim učesnikom u ratu. Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei poručio je za državne medije da bi takav potez bio shvaćen kao „čin rata protiv Irana“.

U međuvremenu, evropske zemlje već pojačavaju bezbjednosne mjere. Nakon što su iranski dronovi gađali Kipar – pri čemu je jedan pogodio britansku bazu Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (RAF) Akrotiri – Velika Britanija, Francuska i Grčka poslale su borbene avione, ratne brodove i helikoptere kako bi zaštitile ostrvo od novih napada.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da iranska prijetnja nije ograničena samo na Bliski istok.

„Moramo jasno sagledati situaciju. Iran je blizu razvoja nuklearnih sposobnosti i balističkih projektila koji predstavljaju prijetnju ne samo regionu već i Evropi“, rekao je Rutte, dodajući da je Teheran decenijama povezan sa terorističkim aktivnostima i pokušajima atentata na evropskom tlu.

Rakete koje mogu dosegnuti Evropu

Prema procjenama stručnjaka, Iran razvija interkontinentalnu balističku raketu dometa oko 10.000 kilometara, što bi potencijalno omogućilo gađanje ciljeva u Evropi, pa čak i u Sjedinjenim Državama.

Antonio Giustozzi iz londonskog istraživačkog centra Royal United Services Institute ističe da je pitanje da li bi Iran, pod stalnim napadima, mogao brzo proizvesti i rasporediti takve projektile.

„Što je meta udaljenija, preciznost projektila je manja. Ali čak i nekoliko raketa dugog dometa moglo bi biti iskorišteno za napad na evropski cilj kako bi se izazvala panika i politički pritisak“, rekao je on.

Iran već posjeduje balističke rakete srednjeg dometa, poput sistema Sejjil i Khorramshahr, koje mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti do oko 2.000 kilometara. To znači da bi dijelovi jugoistočne Evrope, poput Grčke, Bugarske i Rumunije, mogli biti u dometu.

Rumunija, na primjer, ima američku bazu protivraketne odbrane u Deveselu, gdje su ove sedmice dodatno pojačane bezbjednosne mjere.

Postoje i procjene da bi raketa Khorramshahr, uz lakšu bojevu glavu, mogla dosegnuti i do 3.000 kilometara, što bi u domet potencijalno stavilo i gradove poput Berlina ili Rima. Međutim, stručnjaci smatraju da Iran vjerovatno nema veliki broj takvih projektila.

Dronovi – fleksibilno i jeftino oružje

Iran je posljednjih godina snažno ulagao u razvoj bespilotnih letjelica. Najpoznatiji su dronovi tipa „Shahed“, koje ruske snage koriste u ratu u Ukrajini.

Ovi dronovi imaju domet do oko 2.500 kilometara i mogu se koristiti kao „kamikaze“ letjelice koje nose eksploziv. Kipar se već našao u njihovom dometu, a analitičari vjeruju da je dron koji je pogodio britansku bazu na ostrvu vjerovatno lansiran iz Libana uz pomoć Hezbolaha, iranskog saveznika.

Stručnjaci upozoravaju da bi i mnogo jednostavniji dronovi mogli biti korišteni za izazivanje haosa u Evropi. Komercijalni dronovi, pa čak i igračke, mogli bi se koristiti za ometanje vazdušnog saobraćaja ili napade na pojedine ciljeve.

„Koordinisani letovi dronova iznad civilnih aerodroma mogli bi dovesti do obustave letova i izazvati veliki haos u evropskom vazdušnom saobraćaju“, upozoravaju analitičari.

Atentati i operacije tajnih mreža

Iran ima dugu istoriju operacija protiv svojih političkih protivnika u inostranstvu. Analitičari navode da Teheran u Evropi raspolaže mrežom agenata i saradnika koji često koriste kriminalne grupe kako bi prikrili direktnu umiješanost države.

U protekloj deceniji zabilježeno je više incidenata. Jedan od najpoznatijih je slučaj iranskog diplomate Assadollaha Assadija, koji je osuđen na 20 godina zatvora zbog planiranja bombaškog napada na skup iranske opozicije u Evropi.

Slične optužbe i istrage zabilježene su i u Albaniji, Holandiji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Kipru i Velikoj Britaniji, navodi Politico.

Sajber napadi kao nova linija fronta

Osim fizičkih napada, stručnjaci upozoravaju da bi Iran mogao pokrenuti i snažne sajber operacije protiv evropskih država, naročito protiv državnih institucija i kritične infrastrukture.

Potpredsjednica Evropske komisije Henna Virkkunen istakla je da je sajber bezbjednost trenutno jedan od ključnih izazova.

„Moramo pažljivo pratiti situaciju, posebno kada je riječ o zaštiti kritične infrastrukture“, rekla je ona.

Iran se smatra jednim od četiri najveća sajber protivnika Zapada, zajedno sa Rusijom, Kinom i Sjevernom Korejom. Njegove bezbjednosne službe imaju specijalizovane sajber jedinice koje broje stotine stručnjaka i raspolažu milionima dolara budžeta.

Za sada nema dokaza da Iran aktivno napada evropske zemlje, ali stručnjaci upozoravaju da bi se to moglo promijeniti ukoliko Evropa otvoreno podrži američke ili izraelske vojne operacije.

„Ako režim opstane, njihove sajber operacije će se sigurno vratiti“, upozorio je jedan evropski bezbjednosni zvaničnik.