Šteta od pukle cijevi – ko plaća?

Ako pukne cijev i nastane šteta u stanu, odgovornost zavisi od toga da li je riječ o vertikalnoj ili horizontalnoj instalaciji. U slučaju pucanja vertikale, štetu pokriva stambena zajednica, dok za puknutu cijev u nečijem stanu odgovara vlasnik tog prostora. Ključno je štetu prijaviti odmah, jer svako odlaganje može povećati troškove sanacije.

Ko je zadužen za čišćenje snijega?

Jedna od najčešćih zabluda u zimskom periodu jeste da je upravnik zadužen za čišćenje snijega ispred zgrade. Upravnik nije izvršilac fizičkih poslova, već organizator odluka stanara. O načinu čišćenja odlučuje skupština stambene zajednice.

Zašto zgrade ulaze u minus?

Finansijska stabilnost zgrade često je problem u praksi. Minus na računu stambene zajednice obično nastaje zbog nerealnog planiranja troškova. Ako se za održavanje izdvaja minimalan iznos, zgrada će gotovo sigurno akumulirati dug koji se kasnije pokriva vanrednim uplatama.

Da li upravnik održava javni red?

Upravnik zgrade nije nadležan za očuvanje javnog reda. Može da upozori na kršenje kućnog reda ili da prijavu proslijedi nadležnim službama, ali nema ovlašćenje da kažnjava stanare zbog buke.

Šta upravnik smije da potpiše?

Profesionalni upravnik je zakonski zastupnik stambene zajednice, ali ne može samostalno da zaključuje ugovore ili pokreće radove bez odluke skupštine stanara, osim u hitnim slučajevima.

Bezbijednost liftova

Ako se primijete neobični zvuci, trzanje tokom vožnje, naglo zaustavljanje ili zaglavljivanje vrata, lift se ne smije koristiti i kvar treba odmah prijaviti servisu.

Koliko treba izdvajati za održavanje?

Ne postoji jedinstven iznos za održavanje zgrade, ali stručnjaci upozoravaju da zgrada teško može da funkcioniše ako se izdvaja oko 500 dinara mjesečno po stanu. Održavanje podrazumijeva hitne intervencije, redovne servise i nepredviđene troškove. Ako se uplaćuje minimum, minus je samo pitanje vremena. Realna cijena održavanja ne određuje se željama stanara, već stvarnim troškovima zgrade.

Poštanska sandučića su privatna imovina

Jedna od najvećih zabluda u zgradama odnosi se na poštanska sandučića. Ona nisu zajednička, već predstavljaju privatnu imovinu. To znači da vlasnik ima pravo da ih sam zamijeni, o svom trošku i bez ičije dozvole, te da niko nema pravo da ih otvara, dira ili mijenja bez saglasnosti vlasnika – čak ni stambena zajednica, niti upravnik.

Spiskovi stanara i zaštita podataka

Prema propisima o zaštiti podataka, u zajedničkim prostorijama zgrade ne bi trebalo javno isticati spiskove stanara sa imenima i prezimenima. Dovoljno je navesti broj stana ili druge podatke koji ne ugrožavaju privatnost.

Profesionalni upravnik ima ulogu organizatora i zastupnika stambene zajednice, dok su ključne odluke i finansijske obaveze na stanarima. Funkcionisanje zgrade zavisi od komunikacije, planiranja troškova i poštovanja zakonskih procedura, piše Bizportal.